Ovaj stručnjak smatra da AI nije prijetnja ljudima: Bolje bi riješila krizne situacije od nekih političara
Hrvatska još uvijek ima priliku potaknuti razvoj svojih startupa i bolje se pozicionirati u području umjetne inteligencije. To misli AI stručnjak Aleksandar Raić, koji je upravo okupio tim koji će nuditi široki spektar rješenja vezanih uz umjetnu inteligenciju. U razgovoru za Forbes Hrvatska prokomentirao je trendove u području umjetne inteligencije, a nije se bojao ni reći što očekuje od budućnosti.
Stručnjak za umjetnu inteligenciju Aleksandar Raić mjesec i pol dana nakon što je prešao iz Infobipa u Pontis Technology i postao potpredsjednik Pontisovog vlasnika – Bridgewest Grupe, radi na formiranju svog tima. Okupio je 20-ak stručnjaka različitih profila koji počinju raditi sredinom listopada. Oni će svoje usluge nuditi na globalnom tržištu, a Pontisova želja je postati solution provider koji će pokriti široki spektar rješenja vezanih uz umjetnu inteligenciju.
Raić je u tom području već neko vrijeme prilično aktivan. Između ostalog, bio je i u radnoj skupini koja je ispred ICT industrije sudjelovala u izradi europskog Akta o umjetnoj inteligenciji. Riječ je o zakonskom aktu donesenom u svibnju, koji je postavio standarde na području umjetne inteligencije.
Bojao se da će takav akt usporiti razvoj umjetne inteligencije u Europi prevelikom regulativom, ali vjeruje da se to ipak neće dogoditi. Štoviše, kako bi potaknula razvoj u području umjetne inteligencije, Europska unija planira uložiti četiri milijarde eura u tvrtke koje se bave AI-jem. Za njih će osigurati kofinanciranje te ustrojiti inovacijske i regulativne hubove. Inženjeri nisu pravnici, a hubovi će im dati savjete kako bi njihova rješenja već u ranoj fazi bila usklađena s navedenim aktom.
Hrvatska ima perspektivu biti startup nacija
Za Hrvatsku Raić optimistično kaže da bi trebala biti prva u tome. S obzirom da smo ograničeni brojem ljudi i kapacitetom školstva, misli da ne možemo očekivati da će doći neki veliki globalni igrač i u Hrvatskoj osnovati podružnicu s puno ljudi, ali imamo perspektivu postati starup nacija.
„Zaostajemo u primjeni umjetne inteligencije, ali imamo dobre inženjere. Srednjoškolci nam redovito osvajaju medalje na olimpijadama, FER dobiva nagrade za AI rješenja, imamo niz stručnjaka koji rade za strane tvrtke na vrlo ozbiljnim projektima“ – kaže Raić.
Jednorozi (startupi koji su premašili vrijednost od jedne milijarde eura, OP.FH.) poput Infobipa i Rimca su već tu, a što više novih startupa nastane, on misli da je veća šansa da neki od njih postanu novi jednorozi jednog dana.
Na pitanje što će Pontis nuditi svojim klijentima, nabraja konverzacijski AI, analitički AI, računalni vid i robotiku.
Od chatbotova do složenih analiza
Konverzacijska umjetna inteligencija područje je s kojim se većina već susrela kao korisnici. Najčešće je prisutna kroz chatbotove koji tekstualno ili glasom komuniciraju s korisnicima. Danas ih već imaju banke, telekomi, pa čak i fakulteti.
U njihovoj pozadini su veliki i skupi jezični modeli poput ChatGPT-a s kojima se može komunicirati na bilo kojem jeziku. „Znanje“ tih jezičnih modela može se proširiti dodatnim podacima koji se povlače iz baze podataka, dokumenata, web siteova ili nekih drugih izvora.
Kao dobar primjer korištenja glasovnog chatbota navodi primjer iz hrvatske industrije. Vlasnici kafića nisu baš često za laptopom i ispunjavanje nekakve tablice radi narudžbe novih količina pića nije im baš praktično. Jedna hrvatska korporacija zbog toga je uvela chatbot koji znatno olakšava narudžbu. Vlasnici telefonski mogu nazvati odmah iz skladišta, reći koju robu žele naručiti, uspoređujući primjerice količine s prošlim narudžbama kako bi sve obavili još brže.
Analitička umjetna inteligencija područje je koje na osnovi podataka i njihove analize radi predikcije i detekcije anomalija. Jedan od primjera takvih projekata je primjerice dijagnostika i liječenje raka. Što više nalaza umjetna inteligencija analizira, to je veća šansa da se novim pacijentima uspostavi brza i kvalitetna dijagnoza. Umjetna inteligencija tada sugerira optimalnu terapiju, a sve s ciljem smanjivanja smrtnosti od te zloćudne bolesti. Što više podataka takav pametni sustav dobije, to će njegovi prijedlozi liječenja biti točniji.
Moderni chatbot prenosi sažetak informacija ljudskom djelatniku
Računalni vid je posebno područje koje kombinira snimke i softver koji prepoznaje što se nalazi na njima. Jedno od Pontisovih ciljanih tržišta za ovo područje je farmaceutska industrija. To ne čudi s obzirom da je ova industrija i dio portfelja Pontisovog vlasnika – američke Bridgewest grupe.
Umjetna inteligencija primjerice može pratiti snimke pakiranja lijekova i uočiti slomljenu tabletu ili neispravno pakiranje kako bi ga robotska ruka maknula s proizvodne trake i spriječila da oštećeni lijek ode na tržište.
U području robotike ciljaju na upravljanje robotima, ali i Internet of Things stvarima. Jedan primjer iz ovog područja može biti pametni grad. S obzirom da u nekim sredinama noću ulicama ne hoda veliki broj ljudi, umjetna inteligencija može dobro osvijetliti ulicu tek ako uoči da se njom netko kreće.
Kaže i kako sva rješenja iz područja umjetne inteligencije nisu jednake kvalitete. U trenutku kad chatbot ne može odgovoriti na postavljeno pitanje, proslijedit će ga živoj osobi. Nije isto ako razgovor samo bude proslijeđen na ljudskog djelatnika i ako to bude napravljeno na način da ljudski djelatnik dobije i sažetak informacija iz razgovora korisnika s chatbotom.
Ako djelatnik odmah na ekranu vidi detalje vezano uz korisnika koji zove, onda je korisničko iskustvo puno bolje, a vrijeme obrade zahtjeva korisnika puno kraće.
Na pitanje o tome kako će umjetna inteligencija utjecati na broj radnih mjesta, Raić se trudi naglasiti njezine pozitivne strane. Kaže kako će se pojaviti potreba za drugim poslovima te kaže kako se ljudi prilagođavaju tehnologijama i koriste ih. Tvrdi da je tako bilo sa strujom, internetom, pametnim telefonima i da nema razloga da tako ne bude i s umjetnom inteligencijom, kao svojevrsnim pametnim osobnim savjetnikom koji će ljudima olakšati život.
U dalekoj budućnosti svi ljudi imat će svog AI asistenta
Za zloupotrebu umjetne inteligencije kod primjerice lažnih videa koji se koriste u političkim kampanjama, kaže kako su zloupotrebe uvijek moguće. No, isto kako se istovremeno razvijaju računalni virusi i antivirusni softver, tako se paralelno uz lažne videe razvijaju i sustavi koji detektiraju je li nešto generirano upotrebom umjetne inteligencije, odnosno radi li se o falsifikatu ili autentičnom sadržaju.
Vjeruje kako umjetna inteligencija nije prijetnja nego mogućnost. S obzirom da računalna infrastruktura potrebna za korištenje umjetne inteligencije već sad troši značajne količine energije, ističe kako i tu očekuje pozitivne pomake. Očekuje kako će nuklearna fuzija doći do izražaja kao ekološki prihvatljiv način dobivanja energije, ali i da će se potrošnja energije zbog novih tehnologija poput kvantnog računala smanjiti. Prelazak na kvantno računalstvo bi trebalo znatno smanjiti potrošnju, jer bi jedno kvantno računalo moglo zamijeniti čak 10 tisuća servera potrebnih za treniranje velikh jezičkih modela poput ChatGPT-ja.
Upitan o tome kako će izgledati daleka budućnost kaže da bi jednog dalekog dana svi ljudi mogli imati svog asistenta, a da bi se ljudski rad smanjio i bio opcionalan. To bi ljudima pružilo puno više vremena da se bave stvarima koje vole, uče nove stvari i u potpunosti se mogu ostvariti kao ljudska bića. U takvom sustavu svi ljudi bi trebali imati sve potrebno za egzistenciju bez da nužno rade ili budu zaposleni u primjerice tvornicma. To za sada zvuči utopijski, ali ako se proizvodnost i produktivnost svjetskog gospodarstva bude eksponencijalno razvijala, a u automatiziranim tvornicama budu primarno radili roboti, stvorit će se dovoljno bogatstva da to bude moguće.
Ne boji se da bi se jednog dana umjetna inteligencija mogla okrenuti protiv ljudi. Štoviše, misli da je većina svjetskih lidera trenutno neodgovorna prema klimi i drugim narodima te bi možda bilo i bolje kad bi umjetna inteligencija upravljala državama, te smanjila rizik od novih ratova i daljeg uništenja planete.