Delta Holding, moćna srpska tvrtka, tuži državu: Traže milijunsku odštetu zbog pritvaranja šefa

Jedna od najvećih tvrtki u Srbiji, Delta Holding, tužila je državu zahtijevajući naknadu štete zbog pritvaranja prvog čovjeka kompanije Miroslava Miškovića prije više od 10 godina. Delta traži isplatu 1,4 milijardi dinara i 390.000 eura.

Kako se navodi u tužbi u koju je Forbes Srbija imao uvid, Delta Holding, tvrtka s razgranatim biznisom u trgovini, poljoprivredi i nekretninama, tvrdi da je trpila štetu zbog pritvaranja Miroslava Miškovića koji je u tom trenutku bio zaposlenik i predsjednik Uprave.

Vlasnik Delte priveden je 12. prosinca 2012. zajedno sa sinom Markom (i vlasnikom Nibens grupe Milom Đuraškovićem) zbog navodnih zloupotreba u poslovanju privatiziranih poduzeća za ceste. Određen mu je pritvor, a produžavan je nekoliko puta. Jedno od produženja potvrdio je Apelacijski sud u ožujku 2013. godine.

Visok iznos jamstva

Četiri mjeseca kasnije, točnije 19. srpnja, Viši sud dozvolio je da se pritvor zamijeni polaganjem jamstva kako bi Mišković izašao na slobodu. Delta je odmah reagirala i to učinila tri dana kasnije.

Kako bi svom prvom čovjeku omogućili izlazak iz pritvora, Delta Holding je po nalogu suda položio jamstvo u iznosu od 12 milijuna eura, odnosno 1,36 milijardi srpskih dinara (točnije 1.363.731.600 dinara). Kako navode, to je bio jedini način da ga “oslobode pritvora” i omoguće nesmetano poslovanje te spriječe štetu Delta Holdingu i povezanim tvrtkama.

Međutim, do obrata dolazi u studenome iste godine kada je Ustavni sud presudio da je produljenjem pritvora povrijeđeno pravo Miškovića na ograničeno trajanje pritvora. Ustavni sud je i 2016. utvrdio da su povrijeđena prava prvog čovjeka Delte zajamčena člankom 31. Ustava koji regulira trajanje pritvora.

U tužbi se navodi da dvije odluke pokazuju kako je pritvor bio protuustavan i nezakonit. Budući da je takav pritvor zamijenjen jamstvom, smatraju da je i mjera polaganja jamstva neustavna i nezakonita.

Pritvor trajao 223 dana

Nakon toga slijedi donošenje presude Višeg suda u lipnju 2016. godine, a potom i Apelacijskog suda u rujnu 2017. godine. Tom presudom je Mišković oslobođen optužbe za kazneno djelo zloupotrebe položaja odgovorne osobe. Time je, navodi Delta, ukinuta prvostupanjska presuda Višeg suda u dijelu u kojem je proglašen krivim za utaju poreza u pomaganju te vraćena prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Slijedi i presuda Apelacijskog suda iz prosinca 2021. godine kojom je Mišković oslobođen svih optužbi, čime je „definitivno okončan kazneni postupak protiv Miroslava Miškovića“.

Delta Holding na temelju svih ovih odluka smatra da nije bilo osnove za pokretanje kaznenog postupka protiv prvog čovjeka kompanije. Također, tvrde da je bio neosnovano i nezakonito lišen slobode te da je proveo u pritvoru ukupno 223 dana.

Dodaju da je bio u pritvoru „umjesto da je sve to vrijeme bio na slobodi, u svojoj kući sa svojom obitelji i prijateljima, na poslu i svom radnom mjestu…“.

Jamstvo devet mjeseci stajalo na računu države

U tužbi se naglašava da je tijekom cijelog trajanja kaznenog postupka, jamstvo od 12 milijuna eura stajalo kod države. S obzirom na to da smatraju kako je jemstvo nezakonito deponirano, navode da je taj novac mogao biti upotrijebljen za poslovanje i razvoj Delta Holdinga. Osim toga, nastala je „šteta koja se ogleda u umanjenju vrijednosti deponiranog iznosa“.

Delta podsjeća da je, nakon odluka Ustavnog suda, više puta tražila ukidanje jemstva. Međutim, to se dogodilo tek 16. ožujka 2022., gotovo devet godina nakon polaganja, kako se navodi u tužbi.

Novac je Delti vraćen u svibnju iste godine.

„Imajući u vidu sve prethodno navedeno, tužitelj (Delta Holding) podnosi ovu tužbu radi naknade materijalne štete koju je pretrpio nezakonitim postupcima organa Republike Srbije, koji su započeti neosnovanim pritvaranjem Miroslava Miškovića, njegovim dugim nezakonitim boravkom u pritvoru, nezakonitim zadržavanjem depozita – jemstva i drugim pratećim aktima“, zaključuje Delta.

Što traži Delta

U tužbi se navodi da je pričinjena materijalna šteta tužitelju jer je tzv. „živi“ novac u iznosu od 12 milijuna eura povučen iz platnog prometa te nezakonito položen i držan. Novac je mirovao na posebnom namjenskom računu od ožujka 2013. do svibnja 2022., umjesto da je korišten u poslovanju. Također je nastupila šteta zbog tečajnih razlika.

Stoga Delta sada traži iznos po osnovi zateznih kamata, koji je zbog duljine perioda zadržavanja jemstva narastao na brojku veću od samog jemstva. Iznos koji traži po osnovi zateznih kamata iznosi 1,46 milijardi dinara (točno 1.461.204.032,83 dinara).

Također, zbog tečajnih razlika, Delta Holding traži od države dodatnih 390.651,44 eura. Radi se o tečajnim razlikama za devetogodišnji period u kojem je jemstvo bilo zadržano. Kada je država 2022. vraćala položeni novac, učinila je to po tečaju iz 2013., a ne iz 2022.