Zagrebačka plinara već mjesecima utjeruje milijunsku razliku cijene plina. Gdje je zapelo?
HERA je za FORBES Hrvatska odgovorila da je do sada zaprimila četiri zahtjeva za obeštećenje zbog razlike u cijeni plina, te da analize još traju. Činjenica je da je Gradska plinara Zagreb-Opskrba svoj prvi zahtjev poslala još u srpnju, ali više puta je upozoravana da nedostaje nešto od dokumentacije. Sada iz zagrebačke plinare kažu da su poslali sve i da se nadaju pozitivnom rješenju.
Nakon što je u travnju 2023. godine HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) donijela novu Metodologiju za izračun cijene plina koji je bio usklađen s cijenama na svjetskog tržištu – te je cijena određena na 41 euro po megavatsatu – nekoliko dobavljača, a najglasniji su bili iz tvrtke PPD, ustvrdilo je da će mnogi na tržištu trpjeti značajnu štetu jer su plin nabavljali ranije po višim cijenama i da država mora refundirati nastalu razliku. Nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, tada još predvođeno Davorom Filipovićem, najavilo je spremnost da će riješiti eventualne razlike u cijeni, ali samo pod uvjetom da se prezentiraju računi, odnosno, da bude doista dokazano da je netko zbog nove Metodologije pretrpio ozbiljnu poslovnu štetu. Potom je i donesena Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem energetskom tržištu kojom je i reguliran taj postupak. No, ništa nije krenulo glatko.
Tvrtke koje su smatrale da su pretrpjele gubitke morale su podnijeti pisani zahtjev i odgovarajuću dokumentaciju, ugovore i „račune“ – kojima dokazuju pretrpjeli gubitak i tijekom ljeta su u HERA-u i počeli stizati prvi zahtjevi za obeštećenje. U kolovozu 2023. godine pisalo se da su pristigli zahtjevi iz tri tvrtke: Gradske plinare Zagreb Opskrba (GPZO), Geoplina, a neslužbeno se govorilo da je zahtjev uputio i E.ON. Dakle, već tada je započela analiza tri zahtjeva za refundiranjem troškova.
Pet mjeseci kasnije, i nakon dolaska novog ministra gospodarstva i održivog razvoja, Damira Habijana, pitali smo HERA-u kakva je situacija sa zaprimljenim zahtjevima za refundaciju troškova, odnosno – je li neka tvrtka od onih koje su podnijele zahtjev i ostvarila povrat. Te smo tako saznali da je broj onih koji traže povrat u međuvremenu narastao na četiri.
HERA: Još analiziramo
Iz HERA-e je naglašeno da su im iz Ministarstva na temelju Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije (Narodne novine, br. 31/23, 74/23, 107/23 i 122/23) prosljeđeni zahtjevi za nadoknadom razlike u cijeni plina, te da „HERA trenutačno provodi analizu zahtjeva za nadoknadom razlike u cijeni koji se odnose na drugo i treće tromjesečje 2023., a koji su podneseni od strane četiri podnositelja zahtjeva“.
„Po završetku provedbe analize zaprimljenih zahtjeva, HERA će donijeti odgovarajuću odluku sukladno svojim ovlastima, a konačno rješenje o zahtjevima donosi Ministarstvo.“, odgovoreno nam je iz HERA-e.
Drugim riječima, niti pet mjeseci nakon što su u javnost dospjele prve informacije o zaprimljenim zahtjevima za povratom novca, ti zahtjevi još nisu riješeni, a – iako se smatralo da će se zahtjevi rješavati na „razini“ HERA-e, sada saznajemo da HERA tek provodi analitiku, a da će konačnu odluku donijeti Ministarstvo, odnosno – novi ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan.
No, koliko su tvrtke tražile od HERA-e novaca? To je cijelo vrijeme bilo i ostalo poslovna tajna, nisu o tome htjele govoriti ni tvrtke niti HERA, no neslužbeno se govori o cifri između 250 i 300 milijuna eura, od čega najveći dio iznosa otpada na traženje GPZO.
A gdje je zapela analitika u HERA-i? Odnosno, što je konkretno bilo nepotpuno ili nedovoljno argumentirano? Iz Agencije ne žele govoriti ništa konkretnije, a iz GPZ-Opskrba, na set konkretnih pitanja dolazi načelan odgovor.
„GPZ-Opskrba d.o.o. ima sklopljene ugovore za dobavu energenata s više dobavljača plina na tržištu plina. Krajem svake ogrjevne sezone, za novu ogrjevnu sezonu, GPZ- Opskrba provodi javno nadmetanje za nabavu prirodnog plina. Ove godine, po prvi puta raspisana je i omogućena nabava plina na međunarodnom jedinstvenom energetskom tržištu Europske Unije putem platforme Aggregate EU, na koje je aplicirala i Gradska plinara Zagreb-Opskrba.
GPZ-Opskrba je podnijela HERA-i zahtjev za nadoknadu razlike u cijeni plina te je prilikom podnošenja istog dostavila svu propisanu i potrebnu dokumentaciju, bitnu za odlučivanje o zahtjevu. Gradska plinara Zagreb-Opskrba u potpunosti postupa prema odredbama navedenim u Uredbi Vlade RH.”, navedeno je u pisanom odgovoru.
Više puta tražena nadopuna dokumentacije
Iz GPZO ne žele govoriti o tome koliko su zahtjeva slali i je li u prvim dopisima nedostajalo dokumentacije, te je li točno da su zbog izostanka reakcije na njihov zahtjev podnijeli i tužbu Upravnom sudu. Dapače, za FORBES Hrvatska odgovaraju da nisu podnijeli tužbu. Neslužbeno pak saznajemo da je prvi zahtjev koji je poslala Plinara krajem srpnja bio nepotpun, odnosno da je po ocjeni HERA-e trebalo priložiti i još neke dokumente. Zatražena je nadoknada za razlike u cijeni plina za drugi kvartal 2023. godine, razdoblje od travnja do lipnja, priložili su važeći višegodišnji ugovor s tvrtkom PPD (od 2020. godine na dalje), te račune za spomenuti kvartal, no, u HERA-i je zaključeno da dokumentacija nije cjelovita, da mnoge brojke nedostaju, primjerice – količina plina, ili dokazi o cijenama iz razdoblja kada je plin kupljen. Također, GPZO je imao u istom razdoblju važeći ugovor o opskrbi plina s HEP-om (sklopljen u prosincu 2022. godine, u trajanju do ožujka 2024. godine), a prema tom ugovoru tvrtka je mogla kupovati plin prema „sniženim“ cijenama plina koje se uređene odlukama Vlade. Ostalo je, dakako, nejasno zašto zagrebačka plinara nije kupovala plin od HEP-a po manjoj cijeni, nego je konzumiran ugovor, s po svemu sudeći – višim cijenama. Plinara je, također, obavijestila Agenciju da je u ožujku obavijestila PPD o „mirovanju ugovora“ jer su na tržištu nastupile izvanredne okolnosti, no, isporuke plina iz PPD-a su se ipak nastavile u narednim mjesecima, po očigledno višim cijenama od tržišnih – te je na kraju zatražena isplata s državne instance, na temelju Uredbe. No, ako je ugovor bio u statusu „mirovanja“, je li to otegotna okolnost zbog koje zahtjev prema HERA-i može pasti?
HERA je krajem kolovoza 2023. zatražila od GPZO objašnjenja, a sredinom prosinca im je upućen i zaključak u kojem je navedeno koja dokumentacija nedostaje da bi se donijela konačna odluka. Konkretno, traženi su ugovori između PPD-a i GPZO iz drugog kvartala, te ugovori s HEP-om i računi o plaćanju kojima bi se dokazala razlika u cijeni.
S obzirom da je odgovor GPZO na upit FORBES Hrvatska bio prilično nejasan, uputili smo i potpitanje, na adresu GPZO, ali i Gradske uprave – jesu li poslali sve to što je traženo u prosincu na adresu HERA-e, no dobili smo opet samo načelan odgovor.
„Sva dokumentacija koja je propisana i tražena dostavljena je u roku HERA-i. Gradskoj plinari Zagreb-Opskrba je u interesu da se zahtjev za nadoknadu razlike u cijeni uspješno riješi.“, navedeno je u pisanom odgovoru.
Habijan dobio još jedan vrući krumpir
Ako ovaj odgovor znači da je HERA sada dobila svu dokumentaciju od GPZO, znači da se višemjesečna analiza konačno može okončati, no, vrlo je neizvjesno hoće li zahtjev GPZO biti ispunjen. Sudeći po višemjesečnim manevrima i traženju dodatnih ugovora, situaciju očigledno nije bilo nimalo lako rasplesti, a s obzirom da Zagreb „drži“ oporba, Možemo, a državni vrh je HDZ, moguće je da će se uplesti i dodatan, politički faktor.
Iz samog teksta Uredbe moglo bi se zaključiti da odluku donosi HERA autonomno. Konkretno, navedeno je da HERA “provodi analizu i donosi odluku o razlici u cijeni”.
No, u odgovoru koji nam je uputila HERA naglašava se da će „konačno rješenje o zahtjevima“ donositi Ministarstvo, odnosno, sve što skupi HERA ide na “stol” novog ministra gospodarstva i održivog razvoja. Drugim riječima, Damiru Habijanu dolazi još jedan vrući krumpir u ruke. Presjeći odluku je li zagrebačka Plinara dovoljno dobro dokazala da nije mogla jeftinije kupovati plin u drugom tromjesječju prošle godine. Isplatiti stotine milijuna iz “državne kase”, ili ne isplatiti? A ta će odluka biti vrlo znakovita i govoriti mnogo i o autonomiji HERA-e, agencije koju još uvijek vodi zamjenik predsjednika Upravnog vijeća, Željko Vrban (jer Hrvatski sabor nikako da kompletira Upravno vijeće nakon ostavke bivšeg predsjednika, Danijela Žambokija, još u studenom 2022. godine) ali i o pozicioniraju novog ministra gospodarstva, kojeg je zadesio kratak mandat – kratak, ali opasan kao pravo minsko polje.
