EU napokon usuglasio pravila za platformski rad, kako se u to uklapa hrvatski zakon?
Pregovori o reguliranju platformskog rada i algoritamskog upravljanja ljudima vodili su se u Europskoj uniji više od dvije godine, a u međuvremenu je Hrvatska smislila svoju, specifičnu regulativu za platformski rad i unijela ju je u Zakon o radu. To je stupilo na snagu u siječnju ove godine, pa treba vidjeti koliko se poklapa s europskom direktivom čije se donošenje očekuje
Europski ministri rada ovoga su tjedna na sastanku u Bruxellesu odobrili ranije postignuti sporazum o novoj direktivi koja će u EU urediti platformski rad, odnosno poboljšati radne uvjete platformskih radnika i regulirati kako digitalne platforme poput Wolta, Bolta, Glova ili Ubera koriste svoje algoritme za upravljanje ljudima.
O toj su se direktivi pregovori vodili više od dvije godine, kako stoji u objavi na internetskoj stranici Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike RH, ali o detaljima sporazuma nema ni slova.
Hrvatska kao pionir
Hrvatska je, inače, u ovom području među pionirima u EU. U siječnju ove godine su, naime, stupile na snagu vrlo specifične nacionalne odredbe o reguliranju platformskog rada (u sklopu Zakonu o radu), pa je pitanje koliko i kako se one uklapaju u direktivu čije se izglasavanje sada očekuje. Nakon usvajanja, države članice će imati dvije godine za primjenu tih odredbi u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Podsjetimo, u hrvatskom Zakonu o radu, između ostaloga, regulirane su posebne tvrtke posrednici (agregatori) koje formalno imaju funkciju poslodavaca preko kojih radnici rade za platforme (jer platforme tvrde da nisu poslodavci).
Iz onoga što je objavilo Vijeće EU-a, direktiva će korištenja algoritama za upravljanje ljudskim resursima učiniti transparentnijim, osiguravajući da automatizirane sisteme ipak nadzire kvalificirano osoblje te da radnici imaju prava osporiti automatizirane odluke koje se odnose na njihov rad.
Kako odrediti prikriveni radni odnos
Direktiva će također pomoći da se točnije odredi kakav je zapravo status osoba koje rade za platforme, omogućujući im da koriste različita radna prava ukoliko se ona na njih doista odnose.
„To je prvi EU propis koji regulira algoritamsko upravljanje na radnom mjestu i postavlja minimum EU standarda za poboljšanje radnih uvjeta za milijune platformskih radnika diljem EU. Postignuti sporazum se nastavlja na dosadašnja postignuća Vijeća EU-a i potvrđuje socijalnu dimenziju Europske unije“, izjavio je Pierre-Yves Dermagne, zamjenik belgijskog premijera i ministar za gospodarstvo i zapošljavanje.
U priopćenju se kaže da tekst direktive postiže ravnotežu između različitih nacionalnih radnih sustava i osigurava minimum standarda zaštite za više od 28 milijuna osoba koje rade preko digitalnih radnih platformi u EU. Procjena je, kako je pisala Hina, da će ih do 2025. godine biti 43 milijuna.
Glavni elementi europskog kompromisa tiču se pravnih presumpcija koje pomažu da se utvrdi točan radni status osoba na digitalnim platformama, odnosno jesu li one zapravo u prikrivenom radnom odnosu (nesamostalni rad) ili su samozaposlene osobe.
Kako se kaže u priopćenju, države članice će u svojim zakonodavnim sustavima propisati što smatraju statusom zaposlenosti te će se radnici, njihovi predstavnici ili nacionalne vlasti moći pozvati na te pravne pretpostavke kad ustvrde da je neki radnik krivo klasificiran na digitalnoj platformi. S druge strane, na samim digitalnim platformama će biti obveza da pružanja dokaza da u tim slučajevima nije riječ o prikrivenom radnom odnosu.
