Kuje se plan o gigantskoj plutajućoj elektrani na ribnjaku Končanica u ekološki zaštićenom području
Zagrebačka tvrtka Energovizija, čiji je najveći pojedinačni dioničar Kamilo Vrana, a jedan od direktora Ivan Šimić, ekspresno je ishodila energetsko odobrenje za prvu plutajuću elektranu u Hrvatskoj snage čak 400 megavata, koju planira postaviti na ribnjacima kod Daruvara. Ivan Budinski iz udruge za očuvanje prirode Biom upozorava da je to kontroverzno, ribnjak je dio Ekološke mreže Natura 2000 te da će zbog toga biti nužna ozbiljna studija utjecaja na ptice
Jedan energetski projekt koji se trenutno priprema u Hrvatskoj, u blizini Daruvara i rijeke Ilove, posebno upada u oči. Kao prvo, radi se o plutajućoj solarnoj elektrani, što još nismo imali prilike vidjeti kod nas, a kao drugo, tako je golema – predviđene snage 400 megavata – da bi mogla postati uvjerljivo najveća solarna elektrana u zemlji, a svakako i generalno biti svrstana među veće elektrane u zemlji. Kao treće, nalazi se na području Ekološke mreže Natura 2000 i bit će prilično izazovno ishoditi dozvole.
Radi se o solarnoj elektrani koja se planira na ribnjacima Končanica, a u portfelju je tvrtke Energovizija koja je nedavno od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u kratkom roku ishodila prvi važan papir na putu do realizacije – energetsko odobrenje. To je inače za većinu investitora u Hrvatskoj mučno dugotrajna procedura, a kao jedan od problema su ga nedavno istaknuli i u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Najveći pojedinačni vlasnik te ambiciozne zagrebačke tvrtke je Kamilo Vrana, a tehnički direktor i bivši suvlasnik Ivan Šimić (možda ste ga zapamtili kao jednog od gostiju noćnog kluba Mint snimljenog za stolom s državnim tajnikom Ministarstva gospodarstva Ivom Milatićem polovicom prosinca prošle godine, uz još nekoliko ljudi iz sektora obnovljivih izvora energije).
Na pitanja FORBES Hrvatska o zanimljivom projektu plutajuće elektrane iz Energovizije nismo dobili odgovore do trenutka pisanja teksta unatoč nekoliko telefonskih poziva i podsjećanja na upite poslane e-mailom.
Samo za energetsko odobrenje oko 3 milijuna eura
Iako je energetsko odobrenje tek prvi formalni korak te nema jamstva da će plutajuća elektrana biti i izgrađena, on nije jeftin pa se podrazumijeva da su vlasnici projekta ozbiljno „zagrizli“. Prema važećoj Vladinoj uredbi, za projekte za koje nije potrebno provođenje javnog natječaja (jer, primjerice, imaju riješene vlasničke odnose), plaća se 8,327 eura po kilovatu, što znači da se za plutajuću solarnu elektranu Končanica taj iznos kreće oko tri milijuna eura.
Kao najveći sljedeći izazov izdvaja se izrada studije utjecaja na okoliš koju, nakon što bude održana i javna rasprava, u procesu procjene utjecaja zahvata na okoliš treba odobriti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Dodajmo tu tek nekoliko podataka koje o ribnjaku nudi web stranica općine Končanica: vodene površine pod proizvodnjom iznose 943 hektara (od ukupno 1474 hektara površine) na kojima se uzgajaju šaran (80 posto), amur, tolstolobik sivi i bijeli, som, smuđ, štuka, linjak, a bruto proizvodnja godišnje iznosi oko 500 tona ribe. Spomenimo također da je do 2022. godine tvrtka Ribnjačarstvo Končanica koja ima koncesiju i upravlja ribnjacima bila u vlasništvu tvrtke Vodoprivreda Daruvar, kada ju preuzima Energovizija.
Biom: To je kontroverzna priča
„To je dosta kontroverzna priča“, komentira ideju o plutajućoj elektrani na ribnjaku Ivan Budinski iz udruge Biom koja se bavi očuvanjem prirode i predstavnik je Hrvatske u BirdLife International, svjetskoj krovnoj organizaciji za zaštitu ptica. „Naravno, trebaju nam obnovljivi izvori energije, ali prvenstveno bi trebalo solarne ploče postavljati na krovove građevina, da ne zauzimaju druge prostore. Sada se otišlo u krivom smjeru, solarni paneli postavljaju na travnjake, pa i one bitne za zaštitu prirode, a sad je tu i priča o ribnjacima“, dodaje.
Ribnjak Končanica, kao i manje-više svi veliki nizinski, šaranski ribnjaci u Hrvatskoj su, kaže, u Ekološkoj mreži Natura 2000 i to zato što su bitni za ptice koje se tu gnijezde ili zadržavaju na zimovanju i seobi. Za svoj projekt Energovizija će stoga morati napraviti, naglašava, detaljnu studiju utjecaja takve elektrane na ptice. Na naše pitanje je li intenzivno uzgajanje riba, koje se najavljuje za Končanicu, povezano s potrebom za tako veliku elektranu odgovara da u Biomu nemaju informacije o detaljima projekta, no da je upitno je li intenzivan uzgoj spojiv s područjem koje je dio Ekološke mreže. Također, napominje da postoji pravilnik o očuvanju ciljnih vrsta ptica gdje se za ribnjake Končanica navodi da se po hektaru površine može uzgajati od 500 do 1200 kilograma ribe te da bilo koji plan uzgoja mora biti usklađen sa tim pravilnikom.
Budinski navodi također da u Hrvatskoj postoji već nekoliko ideja za gradnju plutajućih solarnih elektrana, kao i da je moguće da projekt ne bude štetan za prirodu ako, primjerice, ne pokriva preveliku površinu vode, ne zadire u vegetaciju i ne ugrožava ptice. Zasjenjivanje vode solarnim pločama može i smanjivati isparavanje vode ljeti.
Kako je izmijenjen Zakon
Pothvat Energovizije svakako neće biti baš jednostavan (iako u svijetu postoji već niz izgrađenih plutajućih elektrana na jezerima), a valja spomenuti da je postao izvediv nakon lanjskih izmjena Zakona o prostornom uređenju. Tada je predviđeno da su površine za gradnju sunčanih elektrana i vodne površine, odnosno „jezera nastala eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i ribnjaci i druga uzgajališta akvakultura na kopnu“. U prvoj varijanti, kad su izmjene Zakona tek ušle u javno savjetovanje, formulacija je bila ponešto drukčija (spominjali su se umjetni ribnjaci i jezera nastali eksploatacijom mineralnih sirovina), no usvojene su izmjene koje je sugeriralo i Udruženje OIE Hrvatska kojem je direktorica Maja Pokrovac, a među članovima Nadzornog odbora je Ivan Šimić.
Tada je Energovizija već bila vlasnik Ribnjačarstva Končanica, a onda su, nakon izmjene Zakona, osvanuli u medijima tekstovi o planovima za prvu plutajuću solarnu elektranu na ribnjaku Končanica. Što procjenjuju sada, nakon dobivanja energetskog odobrenja, koliko će im trebati do realizacije i puštanja u pogon, investitori nam na žalost nisu odgovorili, kao niti da li su počeli s izradom studije utjecaja na okoliš koja sigurno podrazumijeva i monitoring ptica.
Preuzimanje Vodoprivrede Druvar, pa Ribnjačarstva
Bilo bi zanimljivo znati i kako su uopće skovali planove s plutajućom elektranom.
Iz onoga što se može javno rekonstruirati, stvari su se posložile 2022. godine. Najprije su dokapitalizirali s 15,8 milijuna kuna i preuzeli zaduženu Vodoprivredu Daruvar koja se našla u predstečajnom postupku, a nakon nekoliko mjeseci im je Vodoprivreda Daruvar prodala Ribnjačarstvo Končanica za šest milijuna kuna. Kako sada stvari stoje, a potvrđuje to i uvid u SKDD, Energovizija se lani izvukla i više nije većinski vlasnik Vodoprivrede Daruvar nego tvrtka Aqua Opus. Drugi dioničar po veličini je ostala Bjelovarsko-bilogorska županija.
Kamilo Vrana je lani, kao direktor i suvlasnik Energovizije, u intervjuu za Radio Daruvar rekao da im je plan da u Ribnjačarstvu Končanica postupno uvedu tehnologiju intenzivnog uzgoja ribe, odnosno da se poveća godišnji kapacitet čak pet puta u roku dvije do tri godine. Za takav uzgoj ribe će, izjavio je, za koju godinu trebati i solarnu elektranu jer je u pitanju energetski zahjevan posao.
No, čak i u tom slučaju je elektrana od 400 megavata toliko velika da je sigurno u poslovnom planu i zarada od prodaje proizvedene električne energije.
Kakvi su bili rezultati tvrtke u prošloj godini još nije objavljeno, a u 2022. godini je prihod Ribnjačarstva Končanica bio 1,86 milijuna eura, dok je dobit narasla čak 193 posto, na 216 tisuća eura.
