Ove slovenske tvrtke sele posao u Hrvatsku: Zbog novog zakona drastično im porasli troškovi rada
Zbog promjena o davanjima za mirovinsko i invalidsko osiguranje slovenskim tvrtkama koje rade u inozemstvu porasli su troškovi za plaće radnika, nekima i do 30 posto, pa brojne tvrtke, između ostalih Elektro Hanza iz Maribora, Novos i Pipe Tech iz Ptuja – već sele poslovanje u inozemstvo
Forbes Hrvatska je u veljači ove godine pisao o upozorenjima brojih slovenskih tvrtki, posebno građevinskih, da će zbog novih zakonskih rješenja biti prisiljeni seliti posao u inozemstvo, a posebno se spominjala Hrvatska. Naime, Zakonom o prekograničnom pružanju usluga koji je donesen u ožujku 2023. godine, sukladno europskim propisima, 1. siječnja ove godine izbrisana je odredba Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju prema kojoj su poslodavci mogli plaćati mirovinske doprinose za radnike upućene na rad u inozemstvo iz bruto plaće koji bi ti radnici za jednaki rad dobili u Sloveniji.
Posljedica toga je bila da su se tvrtkama troškovi rada ove godine povećali, odnosno neto primanja upućenih u inozemstvo su pala.
Forbes Slovenija je tada objavio i tekst o anketi Gospodarske komore Slovenije u kojoj se od 4500 tvrtki njih čak 62 posto odredilo da bi bilo spremno preseliti posao u inozemstvo zbog novog tretmana socijalnih doprinosa. Sada su pak izvijestili o tome da se problem produbljuje, a da državne institucije ne reagiraju, te su sada već poznate i konkretne tvrtke koje otvoreno govore o seljenju posla u inozemstvo.
Na neriješeni problem ovaj su tjedan podsjetili iz Štajerske gospodarske komore, izvještava Forbes Slovenija. Predsjednik Komore Albert Kekec na konferenciji za novinare u utorak ponovio je da poduzeća ove godine izvještavaju o 30-postotnom rastu troškova rada te gubicima zbog promjena u prekograničnom pružanju usluga. “Zakon je donesen nepromišljeno, bez ekonomske analize učinaka zakona, koju su autori zakona trebali pripremiti”, rekao je i ponovio zahtjeve da se upućeni radnici u gospodarstvu izjednače s upućenim javnim službenicima za koje vrijedi porezna olakšica.
Prema navodima komore, najviše je pogođen građevinski sektor i segment tehničkih usluga, među koje spadaju instalacija i montaža. Nova uredba trebala bi pogoditi oko 2.500 poduzeća koja u inozemstvo neposredno upućuju približno 27 tisuća radnika.
Kekec: Drugi potiču izvoz usluga
Kekec je također dodao da u usporedbi sa Slovenijom, naše susjedne zemlje potiču izvoz usluga. Istaknuo je austrijske radnike u usporedivim sektorima koji imaju 60-postotne olakšice na dohodninu za vrijeme upućivanja u inozemstvo. Na terenski dodatak, koji nije opterećen porezima i doprinosima, imaju pravo i radnici u Hrvatskoj.
Promjenu zakona o prekograničnom pružanju usluga podržala je i poslodavačka strana u Ekonomsko-socijalnom vijeću. To su učinili u očekivanju da će za radnike privatnih poduzeća biti uvedena olakšica na dohodninu, koja već vrijedi za javne službenike. Promjena se dogodila i zato što je prethodna uredba za radnike upućene u inozemstvo značila niže mirovine, dok je i država imala niži priljev u mirovinski fond. Istovremeno je uredba za susjedne zemlje značila nelojalnu konkurenciju, zbog čega je na razini Europske unije čak pokrenut postupak protiv Slovenije.
Nekoliko poduzeća u Štajerskoj već je počelo ostvarivati najavu o preseljenju svoje djelatnosti u inozemstvo, Kekec je rekao da ih je 21.
Jedno od njih je mariborski Elektro Hanza, koji približno 70 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu. Štajerci već više od tri godine imaju poduzeća u Njemačkoj i Hrvatskoj, a tamo postupno sele svoje zaposlenike. “Poduzeće u Hrvatskoj prvotno nismo otvarali zbog onoga što se sada događa kod nas, već smo polazili od hrvatskih birokratskih pogodnosti,” objašnjava direktor elektroinstalacijskog poduzeća Donald Keranović. “Ideja je bila da u Hrvatskoj brže dobijemo radne dozvole za radnike, koje ćemo potom postupno prezaposliti u Sloveniji.”
U Sloveniji je još prije nekoliko godina bilo zaposleno 60 posto njihove ukupne radne snage, dok je u Hrvatskoj bilo zaposleno 40 posto. Danas je u Sloveniji zaposleno samo 35 posto ljudi.
Razmišlja o preseljenju cijelog posla u Hrvatsku
“Troškovi rada su nam se praktički preko noći povećali između 25 i 29 posto. Ne znam koje poduzeće ostvaruje takve marže da to može preživjeti,” pita se Keranović, koji kaže da razmišljaju i o preseljenju cjelokupne proizvodnje u Hrvatsku.
Kako kaže, praktički nemaju troškova s prezapošljavanjem ljudi u inozemstvu. Troškove bi imali s preseljenjem proizvodnje, u kojoj sastavljaju elektro ormariće: “To bi bio logistički i financijski izazov. Morali bismo unajmiti novu halu, preseliti opremu i tako dalje. Kod prezapošljavanja jedino ograničenje je vrijeme.”
Zaposlenima u Elektro Hanza – kojih je u grupi oko 400 – nude više mogućnosti kako provesti prezapošljavanje u hrvatsko ili njemačko poduzeće. U Njemačku su preselili deset posto zaposlenih. “Čak je poslovna jedinica u Njemačkoj financijski povoljnija od našeg slovenskog poduzeća. Ista osoba nas u Njemačkoj košta manje i ima bolje uvjete nego u Sloveniji. Svakom smo dali mogućnost da sam odluči kakvo prezapošljavanje želi,” kaže Keranović.
Novos iz Ptuja: Troškovi su nam porasli najmanje 30 posto
O preseljenju u Hrvatsku ili Austriju razmišljaju i u poduzeću Novos iz Ptuja, koje se bavi elektro uslugama i montažom. I oni bi zadržali postojeće kadrove, koji su većinom strani državljani. “Zapošljavamo oko 30 ljudi. Troškovi rada su porasli najmanje za 30 posto,” navodi direktor Robert Novoselnik, koji je s poduzećem prisutan u više europskih zemalja.
Konačna odluka o preseljenju, prema njegovim riječima, bit će donesena tijekom ljetnih mjeseci. Više troškove ne mogu prebaciti na radnike (smanjenjem neto primanja), pa sada traju pregovori o povećanju prodajnih cijena. “U inozemstvu nam teško mogu platiti više nego sada. Poslove tako dobivaju druga poduzeća; uključujući njemačka i francuska. Postali smo preskupi. Istovremeno su se za radnike koji su upućeni na rad u inozemstvo poskupjeli stanovi, gorivo, troškovi prijevoza i još mnogo toga,” zaključuje razgovor Novoselnik.
Plaće radnika koji su upućeni u inozemstvo povećale su se za gotovo trećinu i u štajerskom poduzeću Pipe Tech. Prosječna bruto plaća za oko 300 zaposlenih prošle godine u Pipe Tech iznosila je između 3.100 i 3.200 eura, kaže direktor Davorin Tušek. Tvrtka doslovno radi diljem svijeta, od Europe do Australije.
Na promjenu su se pripremali već od kraja prošle godine. Između ostalog, pokušali su uvjeriti klijente da prihvate više cijene. Većina je na to pristala, s nekima su se razišli, kaže Tušek. “Ne mogu vjerovati da više nema neoporezivih terenskih dodataka, dodataka za put i tako dalje.”
Pipe Tech: Odlaze nam radnici
U poduzeću nemaju problema s proizvodnjom, već s montažom opreme na terenu, što se većinom odvija u inozemstvu. “Dogodi se da terenski radnici odlaze jer ne možemo pratiti njihove zahtjeve u vezi s plaćom. Ako kod nas kvalificirani zavarivač ima plaću od tri tisuće eura neto i zahtijeva četiri tisuće eura neto, mi mu to ne možemo dati jer to znači dodatnih 2.200 ili 2.300 eura bruto. To si ne možemo priuštiti i bilježimo vrlo mnogo otkaza. To znači otkaze kad ljudi odlaze drugdje zbog više plaće.”
I oni otvaraju poslovnu jedinicu u Njemačkoj, jer je tamo poslovanje jeftinije. O preseljenju u Hrvatsku ili druge zemlje na Balkanu ne razmišljaju. “Kad sve stvaraš doma, širiš se i gradiš, lijepo je da novac ostane ovdje. Nalazimo se u vrlo lošoj situaciji, ali imamo nadu da će se stvar riješiti, da će biti usvojena neka porezna reforma i da će nam vlada izaći ususret.”
