U ovim su europskim zemljama stanovnici najbogatiji, evo kako stoji Hrvatska
U prosjeku najviše bogatstva imaju građani Švicarske i Luksemburga, dok su zemlje istočne Europe pri dnu liste. Pridružila im se i Hrvatska
Nejednakost u bogatstvu među europskim zemljama je vrlo visoka. Švicarac u prosjeku ima više od deset puta veće bogatstvo od građanina Poljske ili Mađarske, prenosi Euronews.
Prema izvješću o svjetskom bogatstvu, najbogatije europske zemlje su Švicarska i Luksemburg. U prvoj pojedini građanin u prosjeku raspolaže s 650 tisuća eura, a u drugoj s 556 tisuća eura. Prosječni Slovenac, koji je negdje u sredini ljestvice, ima oko 106 tisuća eura imovine, dok su Hrvati na donjem dijelu ljestvice s manje od 67 tisuća eura imovine.
Izvješće o globalnom bogatstvu za 2023. godinu koje su pripremile banke UBS i Credit Suisse, mjerilo je prosječno bogatstvo po odraslom pojedincu u različitim zemljama. Bogatstvo su pritom definirali kao vrijednost financijske i stvarne imovine (prvenstveno stanova) koju posjeduju kućanstva umanjena za njihove dugove. Mjerilo se i prosječno bogatstvo.
Zaostalost istočne Europe
Osim dvije vodeće zemlje, veliko bogatstvo imaju i nordijske zemlje, posebice Island, Danska i Norveška. U sve tri zemlje punoljetni građani u prosjeku imaju više od 350 tisuća eura imovine. Te sjeverne zemlje poznate su po visokom životnom standardu i jakim sustavima socijalne podrške.
Najveće ekonomije na kontinentu nalaze se u sredini ljestvice. Prema podacima, prosječni Francuz ima imovinu od 296 tisuća eura, Nijemac 243 tisuće, a Talijan 210 tisuća eura.
No, regija istočne Europe, posebice balkanske zemlje, uvelike zaostaju. U Hrvatskoj građanin u prosjeku ima oko 67 tisuća eura imovine, Srbin preko 32 tisuće, a Bosanac oko 31 tisuću eura. Na dnu ljestvice je Turska, gdje prosječan građanin posjeduje tek 16 tisuća eura. Takvi podaci posljedica su gospodarskih izazova s kojima se te zemlje suočavaju, uključujući niže plaće i manje razvijena financijska tržišta, piše Euronews.
Raspodjela bogatstva
Zanimljiva je i raspodjela bogatstva unutar zemalja. U Hrvatskoj je 2022. godine 27 posto odraslih građana bilo u posjedu imovine čija vrijednost nije premašivala 10 tisuća dolara. Više od polovice građana (57,4 posto) posjedovalo je između 10 i 100 tisuća dolara imovine, a 15,3 posto imalo je imovinu između 100 tisuća i milijun dolara. Samo 0,4 posto odraslih Hrvata ima više od milijun dolara imovine.
U Njemačkoj, vodećem gospodarstvu u Europi samo deset posto odraslog stanovništva ima bogatstvo manje od 10 tisuća dolara (9.497 eura). U drugoj i trećoj skupini je većina populacije, imovina 46,1 posto stanovništva kreće se u rasponu od 10.000 do 100.000 dolara (9.497 do 94.970 eura), dok 40 posto stanovništva ima imovine od 100.000 do milijun dolara (94.970 do 949.700 eura).
Za razliku o Nijemaca, Turci se ističi po tome što 70,6 posto odraslog stanovništva posjeduje manje od 10 tisuća dolara imovine.
