Ekonomist HNB-a tumači zašto je rasla oročena štednja iako velike banke nude mizerne kamate
Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, ukazuje da su potkraj prošle godine građani iskoristili priliku kad su neke banke počele nuditi više kamatne stope te je u njima bilo neuobičajeno mnogo novih oročenih depozita. S rezultatom se, primjerice, javno pohvalio HPB. Udjel oročenih u ukupnim depozitima stanovništva je porastao na 27 posto, ali to je daleko ispod udjela koji je bio prije 10-ak godina
Hrvatska narodna banka je objavila zanimljive statističke podatke o depozitima građana u 2023. godini iz koje proizlazi da su kućanstva, unatoč tome što velike banke generalno i dalje nude mršave kamatne stope, pred kraj godine počeli primjetno povećavati iznose oročene štednje. Naime, godišnja stopa rasta oročenih depozita kućanstava na kraju prosinca bila je 9,3 posto, dok je u rujnu ta stopa bila u minusu (-8,2 posto).
Pokušali smo razgrnuti što stoji iza takve statistike te rasta prosječne kamatne stope na nove depozite. Ispada da je za povećanje iznosa oročene štednje – što je kao trend vidljivo u lanjskom zadnjem tromjesečju – zapravo najzaslužnije seljenje štediša iz banaka koje su im nudile (pre)malo za njihov novac u one koje su ipak uočile tržišnu priliku i ponudile više.
Tajna prosječne kamatne stope na depozite
Kako je za FORBES Hrvatska odgovorio Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, prosječna kamatna stopa na oročene depozite stanovništva porasla je s 1,19 posto u rujnu do prošlogodišnjeg vrhunca od 2,35 posto u studenom „pod utjecajem viših kamatnih stopa koje su pojedine banke ponudile na oročene depozite, da bi se u prosincu blago smanjila na 2,22 posto“. Napominje da su građani koristili prilike za oročavanje depozita uz bolje uvjete te se u listopadu „neuobičajeno mnogo novih depozita oročavalo u bankama koje su najviše povećale svoje ponuđene kamatne stope, pa je porastao i njihov značaj za formiranje prosječne kamatne stope“.
Ukratko, zbog “navale štediša” u banke koje su nudile više, porasla je i prosječna kamatna stopa na oročene depozite krajem 2023. godine, dok je istodobno dio banaka (onih velikih) zadržao vrlo niske kamatne stope na depozite.
Šošić ipak primjećuje da se već u studenom vidjela „nešto veća inercija deponenata“. To znači da su klijenti banaka u većem broju nego u listopadu prihvaćali nižu kamatnu stopu u banci s kojom posluju umjesto prebacivanja sredstava u banke koje nude bolje uvjete oročavanja. „To je bankama s donjeg dijela raspona ponuđenih kamatnih stopa omogućilo da ih zadrže na nižoj razini, a u nekima se razina ugovorenih stopa u prosincu čak i blago smanjila, što je djelomično vezano i uz karakteristike depozita, poput ročnosti“, kaže Šošić.
Drugim riječima, agilniji građani su za veću zaštitu vrijednosti svog novca – oni koji se nisu odlučili na neki oblik ulaganja, što uključuje i narodne obveznice i trezorce – „potegnuli“ do poslovnica banaka koje su značajnije podigle kamatne stope na štednju, a oni kojima se to nije dalo pristali su na gubitak. S druge strane, velikim bankama migracija štediša i njihovih uloga, kako se čini, nije toliko važna.
Šošić u svom odgovoru ne spominje, naravno, imena banaka, ali mi možemo.
Slučaj Hrvatske poštanske banke
Kako se vidi na HNB-ovoj informativnoj listi ponude banaka za depozite potrošača, velike banke svoju ponudu i dalje drže nisko. Zagrebačka banka za oročenje na 12 mjeseci za iznos od tisuću eura nudi 1 posto kamate, kao i Erste banka te OTP, dok PBZ nudi i manje, 0,8 posto. Višim kamatnim stopama ističu se na HNB-ovoj listi manje banke na tržištu, a u zadnjem tromjesečju prošle godine hit je bila Hrvatska poštanska banka u većinski državnom vlasništvu koja je nudila kamatu do tri posto na oročenja od godine dana. U međuvremenu, od početka ove godine, i ona je promijenila svoj „proizvod“ pa tako sada nudi kamatu od tri posto samo na šest mjeseci, dok je na godinu dana njena ponuda 2,30 posto.
Brojke koje su u prosincu objavili iz te banke, u usporedbi s onima koje je prije neki dan objavila središnja banka, pokazuju da se većina zabilježenog iznosa rasta oročene štednje na tržištu, u razdoblju od početka listopada do kraja prosinca, može pripisati HPB-u. Statistika središnje banke govori da su tijekom četvrtog tromjesečja 2023. godine ukupni oročeni depoziti kućanstava porasli za 1,4 milijarde eura (ili 15,4 posto), dok je HPB u prosincu objavio da je u razdoblju od niti tri mjeseca, od listopada 2023. godine do 19. prosinca, prikupio čak milijardu eura štednih depozita građana. Pritom, 60 posto tog volumena je bio priljev novih depozita, a sklopljeno je 30 tisuća ugovora o depozitu.
“Daleko je to od razine od prije 10-ak godina”
Generalno gledano, na kraju prosinca prošle godine oročeni su depoziti kućanstava iznosili 10,1 milijardu eura, a njihov udjel u ukupnim depozitima stanovništva istovremeno je porastao s nešto preko 23 posto na gotovo 27 posto. “No, to je i dalje daleko ispod povijesnih udjela oročenih depozita koji su prije desetak godina dostizali 80 posto”, napominje Šošić. Dodaje također kako je zanimljivo da se između listopada i prosinca po novim uvjetima oročilo više od četiri milijarde eura, što je vezano uz istek i ugovaranje dijela postojećih oročenja po novim uvjetima.
Hoće li štediše u ovoj godini nastaviti s aktivnijim ponašanjem štediša zabilježenim posebno u listopadu, kada su mijenjali banke u potrazi za boljim prinosom (iako je on i dalje ispod inflacije), ili će sa smirivanjem inflacije prevladati inercija, pratiti ćemo. U svakom slučaju, najava nove narodne obveznice i/ili trezorca, one malo poduzetnije će ponukati da ulažu u vrijednosne papire. Kako je nedavno za FORBES Hrvatska rekao Ivan Kurtović, predsjednik Uprave InterCapital Asset Managementa, raspon prinosa kod skore „narodne obveznice“ mogao bi se kretati od 3 do 3,2 posto.
Podsjetimo, za svoj kratkoročni dug, trezorske zapise koji su izdani na godinu dana, u studenome prošle godine država je ponudila 3,75 posto, a u proljeće za dvogodišnje obveznice 3,65 posto prinosa.
| Snažno rasli gotovinski krediti, evo zašto Na kraju prosinca prošle godine krediti kućanstvima iznosili su 21,8 milijardu eura, objavio je HNB. Na godišnjoj razini, krediti kućanstvima ubrzali su rast sa 8,1 posto na kraju rujna na 9,5 posto na kraju prosinca 2023. godine, a to je, kažu, uzrokovano povećanjem godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita s 8,6 posto na 11,1 posto (i ostalih kredita sa 0,5 posto na 4,1 posto, dok je godišnja stopa rasta stambenih kredita blago pala s 10 posto na 9,9 posto). HNB smo zamolili za komentar rasta gotovinskih nenamjenskih kredita, a odgovorili su da je lanjski rast potražnje za takvim kreditima bio vođen snažnim rastom realnih plaća i zaposlenosti te, posljedično, rastom potrošačkog optimizma i pouzdanja. Na brži rast kredita “utjecala je i inflacija, što se vidi u porastu prosječnog iznosa kredita, koji je ipak nešto zaostajao za rastom opće razine cijene”. Vidljiv je, kažu, i veći broj odobrenih novih kredita, što znači da brži rast nije isključivo posljedica inflacije. Iz središnje banke napominju da se iz Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za europodručje kao najzastupljeniji činitelj potražnje za gotovinskim kreditima tijekom prva tri tromjesečja 2023. godine isticala potrošnja trajnih dobara. „Moguće je da je uslijed oporavka globalnih opskrbnih lanaca tijekom 2022. godine došlo do povećane raspoloživosti trajnih dobara, prvenstveno automobila, što je omogućilo i oporavak potrošnje tih dobara, čija je raspoloživost tijekom 2021. godine i 2022. godine bila ograničena. Primjerice, tijekom 2023. bilježi se velik rast broja registracija novih vozila fizičkih i pravnih osoba od 29 posto godišnje“, odgovorili su iz HNB-a. Ističu da se gotovinski krediti koriste za razne svrhe, pa je tako moguće da ih dio dužnika uzima kako bi konsolidirali dug (prvenstveno po kreditnim karticama i prekoračenjima), uredili ili obnovili nekretninu, ili osigurali financiranje vezano uz obavljanje djelatnosti (kod samozaposlenih obrtnika ili privatnih iznajmljivača na Jadranu). “Ne može se isključiti mogućnost i da se gotovinski krediti koriste kako bi se financirala kupovina nekretnina manje vrijednosti, na primjer u manje razvijenim dijelovima Hrvatske”, dodali su. |
