Iznenađujuća izjava Europske središnje banke o kamatama
Robert Holzmann, član izvršnog odbora Europske središnje banke, rekao je u Davosu da ne treba računati na smanjenje kamata 2024. godine.
Inflacija u eurozoni i dalje je iznad ciljane razine Europske središnje banke (ECB). Zato Robert Holzmann, član izvršnog odbora ECB-a i guverner austrijske središnje banke, smatra da su očekivanja o monetarnom popuštanju ove godine preuranjena.
Iako, prema posljednjim podacima, europsko gospodarstvo već pokazuje znakove usporavanja, čemu ključno pridonose visoke kamatne stope, geopolitički rizici mogu povećati pritisak na cijene robe široke potrošnje. Među rizicima su posebno napadi Huti, pobunjeničke skupine iz Jemena na trgovačke brodove u Crvenom moru, što ugrožava lance opskrbe.
Prerano je govoriti o sniženju kamatnih stopa
“Geopolitičke prijetnje su porasle, jer ovo što smo do sada vidjeli s Hutima, po mom mišljenju, nije kraj. To može biti uvertira u nešto šire, što će utjecati na Sueski kanal i tamo podići cijene”, rekao je Holzmann na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, prenosi Bloomberg. “Ne bismo trebali računati na smanjenje kamata u 2024. godini.”
Sličan stav kao Holzmann zauzeo je i guverner Njemačke središnje banke (Bundesbank) Joachim Nagel. U intervjuu za Bloomberg TV rekao je da ne želi špekulirati barem do ljeta te da je prerano govoriti o snižavanju kamata.
Frazu da je “puno prerano” za razgovor o sniženju kamata ranije su upotrijebili i predsjednica ECB-a Christine Lagarde i glavni ekonomist banke Philip Lane.
I Holzmann i Nagel smatraju se zagovornicima strože monetarne politike, odnosno viših kamata. Lane naginje suprotnoj strani, zagovarajući labaviju politiku. Lagarde se smatra neutralnom.
Recesija nije isključena
ECB predviđa da će inflacija pasti na razinu od dva posto tek 2025. godine. Među glavnim rizicima da ona ostane visoka Holzmann je naveo rast plaća i nedavno usvojene kolektivne ugovore u Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj.
U međuvremenu, gospodarstvo u EU slabi. U Njemačkoj je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju bruto domaći proizvod pao za 0,3 posto. Upravo je toliko tijekom cijele godine palo i najveće europsko gospodarstvo.
Krajem siječnja bit će poznati i podaci o BDP-u za eurozonu. Iako Holzmann smatra da Stari kontinent neće doživjeti “pravu recesiju”, ipak bi je mogli potaknuti vanjski čimbenici. Među njima navodi i rast cijena nafte i plina. To bi utjecalo i na nekoliko industrijskih sektora, ne samo na sektor usluga, navodi Bloomberg.
