Zašto legendarni investitor još uvijek voli Bitcoin i vjeruje da je on sigurna obrana od inflacije
Malo koji upravitelj investicijskih fondova može se mjeriti s Billom Millerom III. i njegovim 15-godišnjim rekordom koji je postigao na tržištu. Oko polovice svog bogatstva zaradio je ulaganjem u Bitcoin, a za Forbes govori zašto smatra da je upravo ta kriptovaluta osiguranje od financijskog sloma i inflacije.
Miller je karijeru započeo kao suupravitelj Legg Mason Value Trusta 1982. godine, a 1990. preuzeo je upravljanje kao samostalni menadžer. Mudrim ranim ulaganjima u brzorastuće dionice poput onih America Onlinea i Amazona, Millerovi su godišnji rezultati nadmašili indeks S&P 500 tijekom 15 uzastopnih godina, od 1990. do 2005. Njegova tvrdoglava odluka da zadrži preveliki udio u financijskim dionicama uoči recesije 2007.-2009. potkopala je njegov dotadašnji uspjeh, zbog čega je 2012. godine odstupio s mjesta menadžera.
Nakon odlaska iz Legg Masona, Miller je povukao ključni potez uloživši 1 posto svog portfelja u Bitcoin po cijeni od oko 700 dolara 2012. godine. Danas Bitcoin vrijedi oko 60 tisuća dolara. Njegov sin, Bill Miller IV., vodi Miller Value Partners, upravljajući imovinom vrijednom oko 290 milijuna dolara, što uključuje fond Miller Income i dva ETF-a. Prošle godine prodali su Opportunity Trust tvrtki Patient Capital Management.
Kad se devetogodišnji dječak zainteresira za dionice…
Danas 74-godišnji Miller osvrće se na svoje uspjehe i govori o tome zašto smatra da je upravo Bitcoin osiguranje od financijskog sloma i inflacije.
Sve je počelo s dionicama za koje se, kaže, počeo zanimati kao devetogodišnjak:
“Odrastao sam na jugu Floride u prilično skromnim uvjetima. Moj otac je radni vijek završio kao taksist. Kad mi je bilo devet godina, vidio sam ga kako čita novine, točnije, stranicu s dionicama. Danas ih više nema u novinama, ali tad su bile. Samo brojke i slova, ništa što bi djetetu bilo zanimljivo poput stripova ili sporta. Upitao sam ga što je to, a on je odgovorio da je to stranica financijske rubrike. Zanimalo me zašto to gleda, i mislim da je pokazao na General Motors i rekao: ‘To je velika automobilska tvrtka koja proizvodi Buick, Cadillac i Chevy. A ovaj broj pokazuje koliko košta jedna dionica.’ Potom sam ga upitao što je to dionica. Rekao je da je to djelić neke tvrtke: ‘Ako tvrtka posluje dobro, vrijednost dionice raste i tako na njoj možeš zaraditi’. Tad sam mu rekao da želim učiti o dionicama jer želim zaraditi, ali bez rada. Ako posjeduješ S&P 500, njegova vrijednost će s vremenom rasti, ali ako se ne želiš samo oslanjati na tržište, to zahtijeva dosta truda.”
Iako je mu je ulaganje u Bitcoin donijelo najveću zaradu, riječ je o kriptovaluti, a ne o dionici, zato nas je zanimalo što ga je privuklo takvoj vrsti ulaganja.
“Počeo sam kupovati Bitcoin po cijeni od oko 200 dolara, a mislim da mu je prosječna cijena između 2012. i 2024. bila oko 700 dolara. To je jedini ekonomski entitet gdje na ponudu ne utječu potražnja ili cijena. Valute, dakako, ali čak i zlato – svake godine proizvedemo određenu količinu zlata. Ako bi unca zlata vrijedila 10 tisuća ili 100 tisuća, na tržištu bi bilo daleko više zlata jer bi rudnici koji nisu bili isplativi postali isplativi. Ali ako Bitcoin vrijedi 100 tisuća ili milijun dolara, ponuda je fiksna, pa se sve svodi na ponudu i potražnju. Na najosnovnijoj razini morate vjerovati samo u to da će potražnja za Bitcoinom rasti brže od ponude”, kaže.
Argentinac Cesares i njegov inspirativni govor
Dodaje da mu je pozornost privukao Wences Casares, koji je 2012. bio govornik na konferenciji Allen & Co. Sun Valley:
“Vrijednost Bitcoina je u dvije godine porasla na 200 dolara jer je 2010. bio praktički bezvrijedan. Casares je rekao da ga nemamo jer je nov, jer ga razumijemo i ne vidimo koja mu je svrha. Zatim je ispričao da dolazi iz Argentine te da je njegovu, prilično uglednu obitelj koja ondje živi već 150 godina, vlada tri ili četiri puta natjerala u bankrot inflacijom, zapljenom imovine i nacionalizacijom. Kazao je i da je daleko rizičnije posjedovati valutu i njome obavljati transakcije, jer uvijek na kraju izgubite sav novac.”
Casares je, prisjeća se Miller, uložio u internet u ranoj fazi i bio je vlasnik jednog od prvih pružatelja internetskih usluga u Argentini. Tvrdio je da je to nešto drugačije. Rekao je da je Bitcoin u suštini digitalno zlato, samo bolje. I da ga se u trenu može poslati bilo kamo u svijetu bez naknade, pa se ne može zaplijeniti. Preporučio im je da razmisle o ulaganju 1 % likvidne imovine u Bitcoin i da zaborave na nj.
“Rekao nam je da možemo izgubiti sav novac, ali i da uzmemo u obzir koliko je porastao u posljednje dvije godine. Jer da osim Bitcoina ne postoji ništa čija je vrijednost toliko narasla u posljednje dvije godine. Pozvao sam ga na ručak i zamolio da popričamo o tome. Bitcoin je osiguranje protiv financijske katastrofe, protiv inflacije, protiv onoga što smo doživjeli tijekom pandemije. Bankarski sustav SAD-a morao je preplaviti sustav novcem kako bi održao funkcioniranje tržišta državnih obveznica, ali nitko nije morao uskakati i spašavati Bitcoin. Predviđam da će u sljedećih tri do pet godina većina savjetnika preporučiti ljudima da 1 % do 3 % imovine čuvaju u Bitcoinu”, kaže Miller.
Nemojte pokušavati previđati zbivanja na tržištima
Na pitanje što bi savjetovao samom sebi kao dvadesetogodišnjaku, odgovara da bi mu prvi savjet bio da ne pokušava predviđati zbivanja na tržištima ili ekonomske prilike.
“Nitko to ne može. Mnogo je važnije razumjeti što se događa nego pokušavati pogoditi što će se dogoditi. Drugo je da, ako ste investitor, morate imati prednost, kao u pokeru. Postoje samo tri vrste prednosti na tržištima kapitala: informacijska prednost, analitička prednost i bihevioralna prednost. To je kao slagalica koju sastavljate na određene načine gdje vam stvari postanu jasnije i dobijete vjerojatni scenarij u kojem je možda veća šansa da će se nešto dogoditi nego da neće”, odgovara.
“Neznanje nije prednost u investicijskom biznisu. Morate posjedovati široki spektar kompetencija, kako bi rekao Warren Buffett, a to znači da morate mnogo čitati. Nekoć sam svake godine čitao knjigu “Reminiscences Of A Stock Operator” Edwina Lefèvrea. “The Money Game” Adama Smitha odlična je knjiga, kao i “Richer, Wiser, Happier” Williama Greena. Postoji jedna o direktorima koji njeguju poseban pristup, “The Outsiders”. Dvanaesto poglavlje Keynesove knjige “General Theory Of Employment, Interest and Money” (knjiga je dostupna u hrvatskom prijevodu pod naslovom “Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca”, op. FH) obavezno je štivo, kao i novo izdanje knjige “The Intelligent Investor” Benjamina Grahama, naročito poglavlja 8, 9 i 12. Preporučio bih i knjigu “Broken Money” Lyn Alden, koja je po struci inženjerka”, poručuje Bill Miller III čiji intervju u cijelosti možete pročitati ovdje .
(Autor intervjua je John Dobosz, a fragmente je za FORBES Hrvatska prevela Iva Tomečić).
