Hoće li golemi kompleks NASA-e biti brutalno srezan? Mnogi to očekuju od Trumpa i Muska

Kongres se desetljećima opire pokušajima rezanja ili konsolidiranja ogromnih centara za lansiranje i istraživanje američke NASA-e. Sada bi zbog propadanja infrastrukture, sve većih troškova i smanjenja budžeta mogli biti prisiljeni nešto poduzeti.

NASA je tijekom godina nagomilala čak 38 postrojenja za testiranje motora raketa na šest lokacija diljem zemlje. Uglavnom se radi o ogromnim strukturama čija izgradnja i održavanje košta stotine milijuna dolara, a većina njih više se ne koristi aktivno. Očekuje se kako će do 2026. godine samo deset postrojenja biti u aktivnoj upotrebi, izvijestio je generalni inspektor NASA-e u rujnu. Razlog za to uglavnom je izmještanje razvoja raketa u privatne svemirske kompanije poput Muskovog SpaceX-a.

Postrojenja za testiranje odličan su primjer problema s kojima se NASA muči već desetljećima: ogroman broj zastarjelih sustava koje ne može pravilno održavati, a koje Kongres odbija smanjiti jer želi zaštititi radna mjesta.

Sada se u Bijelu kuću vraća Donald Trump, a misija mu je drastično srezati potrošnju vlade. U tome bi mu trebao pomoći milijarder i osnivač SpaceX-a, Elon Musk.

Hoće li Trump imati hrabrosti za oštre rezove?

Insajderi upoznati s republikanskom politikom za svemir kažu kako bi upravo Trumpova administracija mogla imati hrabrosti suočiti se s izazovom koji se posljednjih desetljeća pokazao politički nemogućim: zatvoriti nekoliko od NASA-inih 10 najvećih centara.

“U NASA-i postoje strukture koje se međusobno preklapaju i ne funkcioniraju u današnje vrijeme. Treba ih se preispitati i eliminirati, ili unijeti velike promjene,” kaže Bob Walker, bivši čelnik odbora za znanost i svemir u Zastupničkom domu. Otkad je otišao iz Kongresa 1997., Walker radi kao konzultant u svemirskim kompanijama, a bio je uključen i u osmišljavanje svemirskih politika u prvom Trumpovom mandatu.

“Postoji rašireno vjerovanje da čak četiri centra treba ispitati i vidjeti postoji li prostor za potencijalnu konsolidaciju,” kaže on.

“Svi priznaju da NASA-i ne treba 10 centara, kaže Trumpov član tranzicijskog tima za NASA-u iz 2016. godine koji je s Forbesom razgovarao pod uvjetom da ostane anoniman. “Pitanje je jedino koliko predsjednik želi biti agresivan.”

NASA diljem zemlje

NASA je izgradila više od 5.000 zgrada i struktura u svih 50 saveznih država. One ukupno vrijede 53 milijarde dolara, a troškovi njihovog održavanja postaju sve veći teret za agenciju. Oko polovica infrastrukture NASA-e izgradđena je 60-ih godina prošlog stoljeća za potrebe programa Apollo koji je po prvi put odveo astronaute na Mjesec. Trećina od preostale još je starija od toga. Iz NASA-e kažu kako je čak 83 posto njene infrastrukture starije od očekivanog životnog vijeka. Zaostatci u održavanju premašili su troškove od 3,3 milijarde dolara, a svake godine narastu za još 250 milijuna.

“Za jednu relativno malenu agenciju, NASA zapravo ima ogroman otisak,” kaže Casei Dreier, šef svemirske politike u neprofitnoj udruzi Planetary Society. Široka rasprostranjenost infrastrukture bila je namjerna strategija drugog administratora agencije, Jamesa Webba. Cilj je bio maksimalno povećati političku podršku agenciji, ali upravo ta rasprostranjenost otežava smanjenja, objašnjava Dreier. “To je značajka, a ne greška u sustavu.”

Većina postrojenja NASA-e koncentrirana je u 10 centara, od kojih su mnoga odigrala iznimno važne uloge u američkom svemirskom programu. Na primjer, tu je kontrola misije u Johnson Space Centeru u Houstonu i lansirne podloge u Kennedy Space Centeru na Floridi.

Centri su povijesno poslovali nezavisno jedni od drugih, često se međusobno natječući za poslove. Zbog toga su razvili dvostruke, identične kapacitete. Izvješće NASA-inog generalnog inspektora iz 2013. godine o slabo iskorištenim postrojenjima navodi čak 36 aerodinamičkih tunela u pet centara i 40 velikih toplinskih vakuumskih komora na sedam lokacija.

Tko je prvi na popisu?

Na listi za zatvaranje ili konsolidaciju prvi su istraživački centar Glenn u Ohiju, istraživački centar Ames u sjevernoj Kaliforniji i istraživački centar Langley u Virginiji. To su sve starija postrojenja, izgrađena prije 1945. godine. Tu je i Stennis Space Center u Mississippiju, gdje se nalazi mnogo nekorištenih NASA-inih postrojenja za testiranje motora raketa. Svi ovi centri zapošljacaju oko 15.000 ljudi i podizvođača. NASA je krajem 2023. godine imala ukupno 19.700 zaposlenih, kao i oko 50.000 podizvođača.

NASA-u u postizanju ciljeva sve više sprječavaju troškovi održavanja zastarjelih postrojenja i tehnologija za koje nema dovoljno novca, pokazuje studija koju je ove godine objavila američka Nacionalna akademija za znanost. Na primjer, većinu laboratorija u centrima akademija opisuje kao “skučene prostore iz 60-ih koje sprječavaju razvoj znanosti, preskupi su za održavanje i odbijaju najbolje talente.”

Blokade u Kongresu

Ipak, pokušaji smanjivanja broja postrojenja agencije već 30 godina propadaju jer ih blokiraju članovi Kongresa koji žele spasiti radna mjesta svojih birača. “Politički je nemoguće da netko uopće i razmišlja o zatvaranju velikih postrojenja,” rekao je 2013. Mike Griffin, koji je bio čelnik NASA-e od 2005. do 2009. godine. “To se jednostavno ne može dogoditi jer Kongres to ne dopušta.”

Interna studija NASA-e iz 2005. godine, nakon zatvaranja programa Space Shuttlea, predložila je zatvaranje centra Glenn, premještanje programa iz Amesa i zatvaranje ili konsolidaciju Stennisa. Ništa od toga nije se dogodilo. Umjesto toga je NASA zatvorila samo kalifornijski laboratorij Santa Susana, jedno od tri manja postrojenja koja također nisu obavljala dovoljno posla da bi opravdala nastavak poslovanja. Gotovo 20 godina kasnije, druga dva postrojenja još uvijek su otvorena.

NASA slijedi “strateški smjer” koji uključuje povlačenja tijekom narednih 20 godina. Cilj je svladati “izazove koje predstavlja veliki nedostatak novca za održavanje i izgradnju,” kaže glasnogovornica NASA-e Jennifer Dooren za Forbes.

Vojni model

Ono što je potrebno da se prevlada uskogrudna politička borba protiv gubitka radnih mjesta, kaže jedan dužnosnik iz Trumpovog tranzicijskog tima, je da izabrani predsjednik snažno podrži ideju koja se već desetljećima povremeno predlaže: osnivanje dvostranačkog odbora u stilu onih koje je postavio Kongres u svrhu zatvaranja pet vojnih baza u periodu između 1988. i 2005. godine.

“To će trajati jako dugo,” kaže dužnosnik, “ali mora biti shvaćeno kao rješenje koje podržavaju obje stranke i koje je dobro za zemlju.”

Ipak, Dreier kaže kako će provedbu tog plana otežati činjenica što je NASA mnogo manja od vojske. “Nema stotina opcija za zatvaranje i razmještanje. Svaku lokaciju žestoko će se braniti.”

Trumpova administracija kratkoročno će vrlo vjerojatno tražiti načine za rezanje troškova u NASA-i u sklopu šireg plana smanjenja potrošnje vlade za stotine milijardi dolara. Trump je Musku i kontroverznom poduzetniku Viveku Ramaswamyju dao zadatak da predvode savjetničku skupinu za efikasnost vlade.

Najviše koristi od rezova mogao bi imati Musk

Stručnjaci u svemirskoj industriji očekuju kako će Trumpova administracija željeti da NASA i ministarstvo pravosuđa više poslova prebace privatnim svemirskim kompanijama umjesto da održavaju vlastita postrojenja. Jedan od potencijalno najvećih poteza za smanjenje troškova u NASA-i mogao bi donijeti velike koristi za Muska i SpaceX. Ako se skupa raketa Space Launch System, koja košta 4 milijarde dolara po lansiranju i ključna je za program Artemis, ugasi, potencijalno bi ju mogla zamijeniti SpaceX-ova raketa Starship. Program Artemis američke astronaute želi ponovno vratiti na mjesec.

Ipak, zastupnici u Kongresu vrlo će se vjerojatno boriti da zaštite radna mjesta u tom programu, ali i u drugim centrima.

Osim Kalifornije, većina NASA-inih postrojenja nalazi se u saveznim državama gdje su na vlasti republikanci, što dodatno komplicira napore republikanske administracije koja ih želi zatvoriti. Uz to, bez obzira na silno naglašavanje efikasnosti budućeg američkog predsjednika, politička cijena rezanja troškova trebala bi se uzeti u obzir, kaže Dreier.

“Vrijedi li ovo sve, ako ćete to platiti gubitkom podrške u Mississipiju ili Ohiju?,” zaključuje.

Autor originalnog članka: Jeremy Bogaisky, Forbes
Link: NASA Is In Dire Need Of Downsizing. Trump Could (Finally) Make It Happen.
(Prevela: Nataša Belančić)