Zašto Švedska ima sve više ultrabogatih
U posljednja tri desetljeća u Švedskoj je došlo do porasta broja milijardera, a trenutno ih je 40 na Forbesovoj ljestvici. Najbogatiji među njima je Stefan Person, potomak osnivača modne marke H&M, ali sve je više i novopečenih milijardera iz tehnološkog sektora
Švedska je poznata po visokim porezima i uzornom sustavu socijalne skrbi, ali u isto vrijeme ima sve veći broj milijardera. U svjetskim razmjerima ističe se jednim od najvećih omjera milijardera na milijun stanovnika – odnosno četiri milijardera na milijun stanovnika.
Švedska trenutno ima 40 najbogatijih milijardera na Forbesovoj listi. Mnogi od njih dolaze iz imućnih obitelji. Najbogatiji među njima je Stefan Persson, potomak osnivača modne marke H&M. Na popisu su i njegova sestra s obitelji i dvoje njegove djece. Također, troje djece osnivača Ikee dospjelo je na popis zbog naslijeđenog bogatstva.
Silicijska dolina Europe
Sve je više i novopečenih milijardera iz tehnološkog sektora koje je u Švedskoj jako razvijeno. Jedan od razloga za to je što je 1990-ih švedska vlada nudila porezne olakšice svima koji su kupili računala u sklopu posebnog programa. Ovu skandinavsku zemlju danas nazivaju i “Silicijskom dolinom Europe”. U posljednja dva desetljeća ondje je niknulo više od 40 tvrtki čija je vrijednost veća od milijardu dolara, piše BBC.
Tehnički jednorozi uključuju Spotify, Klarnu i programere igrica – King je poznat po mobilnoj igrici Candy Crush Saga, a Mojang je razvio kultnu igricu Minecraft koju je potom prodao Microsoftu za 2,5 milijarde dolara. Među posljednjim švedskim uspješnicama su Tink, kojeg je za vrijeme pandemije kupila Visa za dvije milijarde dolara, Kry, koji radi u području zdravstva, te proizvođač električnih skutera Voi.
U izvješću koje je u veljači objavio Business Sweden navodi se da se vrijednost švedskih start-upa udvostručila u posljednjih pet godina. Prošle su godine bile vrijedne ukupno 239 milijardi eura, a prikupile su 4,7 milijardi eura rizičnog kapitala. Globalno zapošljavaju 138.000 ljudi, od čega 79.000 u Švedskoj.
Švedska je prošle godine zauzela treće mjesto među europskim zemljama po ulaganjima rizičnog kapitala u visoku tehnologiju, a drugo po ulaganjima u tvrtke koje se fokusiraju na poboljšanje društva i okoliša, navodi se u izvješću.
Bogatiji poduzetnici sve se više odlučuju ulagati u tvrtke koje se fokusiraju na brigu za društvo i okoliš – riječ je o tzv. impact investment. Prošle je godine u takve start-upove uloženo čak 74 posto kapitala svih fondova rizičnog kapitala, što je najveći udio u Europskoj uniji. Europski prosjek je 35 posto.
Švedska start-up scena također ima jaku kulturu suradnje, rekao je za BBC Ola Ahlvarsson, serijski osnivač start-upova. Prema njegovim riječima, Švedska je također popularno testno tržište zbog svoje veličine: “Ako želite vidjeti funkcionira li nešto na većem tržištu, možete to isprobati ovdje uz ograničene troškove i bez previše rizika.
Porezne stope
Švedska se smatra zemljom s visokim porezima – imućnije se oporezuje osobni dohodak po stopi većoj od 50 posto, što je jedna od najviših stopa u Europi. U 2023. godini porezi u ovoj zemlji iznosili su 40,7 posto BDP-a, dok je prosjek zemalja OECD-a 34 posto. No, s druge strane, tu su i povoljni porezi.
Primjerice, porez na nasljedstvo ukinut je 2005. godine, a porez na imovinu 2007. godine. Porezne stope na kapitalnu dobit od dionica puno su niže od poreza na plaće. Stopa poreza na dobit smanjena je s 28 posto u 2009. godini na sadašnjih 20,6 posto. “Ako ste danas milijarder, ne morate se seliti iz Švedske. I zapravo, neki milijarderi sele ovamo”, rekao je novinar Andreas Cervenka za BBC.
Sve veći jaz između bogatih i siromašnih
Švedska se kroz povijest smatrala zemljom s malo nejednakosti, no nejednakost se povećava. Mjereno raspoloživim dohotkom kućanstava, prema podacima Švedske središnje banke, on je tijekom pandemije Covida bio viši nego 1980-ih, piše Bloomberg. Od svih nordijskih zemalja, Švedska je iskusila najveći i najbrži jaz između bogatih i siromašnih, prema Oxfamovom izvješću za 2022.
Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, između 2016. i 2021. pet najbogatijih švedskih milijardera postalo je bogatije za ukupno 18 milijardi dolara. Knight Frank je 2021. predvidio da će se broj Šveđana s neto imovinom većom od 30 milijuna dolara do 2025. povećati za 59 posto.
Nedavno istraživanje Sveučilišta Örebro pokazalo je da je medijska slika o švedskim milijarderima pretežno pozitivna. Za njihovo se bogatstvo kaže da se rijetko tumači u kontekstu promjenjive ekonomske politike zemlje. “Sve dok se čini da milijarderi utjelovljuju neoliberalne ideale kao što su naporan rad, preuzimanje rizika i poduzetnički način razmišljanja, nema govora o nejednakosti u pozadini”, rekao je istraživač Axel Vikström za BBC.
Autorica članka: Kaja Stepančič, Forbes Slovenija.
