Cijene parkirnih mjesta i garaža u Zagrebu rasle su više od stanova, a potražnja za njima je sve veća
Cijene garaža i parkirnih mjesta dosežu sulude iznose, za dvadesetak četvornih metara garaže u pojedinim zagrebačkim naseljima u manjim se gradovima može kupiti garsonijera. Cijene garaža u posljednjih nekoliko godina rasle su čak i više od cijena stanova. Zašto se doima da Zagrebu nedostaje toliko slobodnih parkirnih mjesta za Forbes Hrvatska komentirali su arhitekti i urbanisti iz HUP-a i Krunoslav Lisjak iz Opereta Investa
Kad je prije desetak godina kupovao stan na Vrbanima, mladom IT-jevcu su ponudili parkirno mjesto ispred zgrade. No, nije vidio svrhu plaćati za nešto čega ionako ima u izobilju. Danas u zadnjim dionicama vožnje prema kući osjeća grč. Svjestan je da ga čeka potraga za slobodnim parkirnim mjestom, a to ponekad potraje i više od dvadeset minuta, osobito ako se kući vraća u večernjim satima. Vrbani su se razvili, mnogobrojni stanovnici zgusnutih novih zgrada apsorbiraju sva parkirališna mjesta, pa i površine koje to nisu. Naš protagonist nerijetko ostavlja automobil i nekoliko stambenih blokova dalje od svoje zgrade. Frustrira ga to što svakog dana na tako banalnu radnju gubi vrijeme i troši benzin. Sada bi rado kupio ili plaćao najam za tih nekoliko kvadrata asfalta koje je tako olako odbacio, ali rijetko tko se odriče svog parkirnog mjesta. Eh, da su mu samo tada ponudili garažu! Sve bi bilo drugačije, odmahuje glavom pristali menadžer uspješne tehnološke tvrtke koji je želio ostati anoniman.
Da u stambenim kvartovima u zapadnom dijelu Zagreba posljednjih godina postoji kronični manjak slobodnih parkirnih mjesta za stanare za Forbes Hrvatska potvrđuju arhitekti i urbanisti članovi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
“Garaže za prodaju se oglašavaju rijetko, prodaju se brzo za relativno visoku cijenu, a često se prodaju i prije samog oglašavanja. Cijena je viša nego ranije i očito formirana zakonom ponude i potražnje. K tome, dnevne migracije s mjesta stanovanja na mjesto rada uzrokuju različitu dostupnost parkirnih mjesta u poslovnim i stambenim zonama u različito doba dana”, navode iz granske udruge HUP-a.
No, nije u pitanju samo zapadni dio grada. S našim se IT-jevcem mogu poistovjetiti mnogi stanovnici hrvatske metropole. Na posao, poslovni sastanak ili termin kod liječnika kreće se sve ranije kako bi se stiglo na vrijeme. Više nije čimbenik samo gužva u prometu, nego i koliko dugo će se trebati vrtjeti oko željene destinacije da se ulovi parking. Neki zbog toga odustaju od komfora vožnje u vlastitom automobilu i pri obavljanju takvih vremenski određenih zadataka oslanjaju se isključivo na javni i taksi prijevoz.
Jedno parkirno mjesto po stanu nije dovoljno
Zašto su garažna i parkirna mjesta postala takav problem? Jesu li krivac novogradnje koje nisu predvidjele dovoljno mjesta?
Prostornim planovima propisan je broj parkirališnih mjesta po stanu ili prostoru koji i povećavamo jer nekadašnji standard, jedno parkirno mjesto po stanu, nije dovoljan, kažu arhitekti i urbanisti iz HUP-a. “Nemoguće je generalno točno definirati je li u novogradnjama izvedeno dovoljno parkirnih mjesta. Dojam je da parkirnih mjesta posvuda manjka, premda je urbanističkim planovima predviđen njihov dovoljan broj. Primjećujemo probleme na lokacijama koje su definirane detaljnim urbanističkim planovima jer se tamo načelno planiraju veći kompleksi zgrada i gotovo sva parkirna mjesta su u podzemnim garažama zgrada za potrebe samih stanara te nedostaje slobodnih parkirnih mjesta za ostale građane”, pojašnjavaju.
Napominju i kako se problemi pojavljuju kad parkirališna mjesta nisu obveza uz kupnju stana, iako su tako planirana. Stanari ih ne kupuju jer su skupa, što doprinosi kroničnom nedostatku javnih parkirališnih mjesta. Upravo zbog visokih cijena ni iznajmljivači poslovnih prostora ne zakupljuju parking za sve zaposlenike. Stoga oni parkiraju na javnim površinama, što opet ne ostaje dovoljan broj slobodnih parkirnih mjesta za posjetitelje.
| Zagrebparking upravlja s 35.905 javnoparkirališnih mjesta i s deset javnih garaža s 3.326 parkirališnih mjesta, kazali su za za Forbes Hrvatska iz najvećeg gradskog organizatora parkiranja. To jesu velike brojke, ali nisu ni približno dovoljne da zadovolji rastuće potrebe prenapučenog grada. U Zagrebu je velika potražnja i za parking mjestima te garažama u privatnom vlasništvu. |
Garaža po cijeni stana
Cijene garaža i parkirnih mjesta dosežu sulude iznose, za dvadesetak četvornih metara garaže u pojedinim zagrebačkim naseljima u manjim se gradovima može kupiti solidna garsonijera. Primjerice, doda li se dvije tisuće eura na iznos od 65 tisuća eura koliko se traži za garažu od 22,5 u novogradnji u zagrebačkoj Babonićevoj ulici, u Slavonskom Brodu može se kupiti dvosobni stan od 54 kvadrata. Garaža od 15 kvadrata se u zgradama na platou na Savici prodaje za 35 tisuća eura, u novogradnji na Gajnicama isto toliko kvadrata garaže prodaje se po 32 tisuće eura, a isto toliko treba izdvojiti za 18 kvadrata podzemne garaže na Laništu. To je samo brzinski pregled ponude u online oglasniku Njuškalo.
Zašto su garažna mjesta odjednom tako skupa, pitali smo agenciju za nekretnine Opereta. Voditelj odjela investicija iz te agencije Krunoslav Lisjak kaže kako opće trendove porasta cijena nekretnina prati i poskupljenje cijena parkirnih mjesta. Na nekim lokacijama cijene rastu i više od općeg trenda. Naglašava i kako su cijene garažnih mjesta rasle čak i više od cijena stanova.
“Cijene stambenih nekretnina proteklih godina u prosjeku su na godišnjoj razini rasle više od 17 posto, dok su cijene garažnih parkirnih mjesta rasle u prosjeku gotovo 20 posto”, ističe Lisjak. Konkretno, pojašnjava, ako za kvadrat stana u novogradnji u širem centru Zagreba treba izdvojiti 4 tisuće eura, otprilike polovicu tog iznosa, 2 tisuće eura, izdvaja se za kvadratni metar mjesta u garaži.
Iako iznimno visoke, takve cijene ne nastaju samo iz obijesti, za rast cijena postoje i neki opravdani razlozi. Naravno, to se ne odnosi na svako povećanje cijena. Sasvim je sigurno da ima i onih koji u ovoj situaciji koriste priliku da osiguraju lijepi povrat na svoju mudru investiciju. Cijene rastu kod novogradnji, tumači Lisjak, zbog rastućih cijena zemljišta, troškova gradnje, novih dodatnih protupotresnih standarda, utjecaja podzemnih voda na nekim lokacijama, posebice ako se ide na razine ispod nivoa -2.
“Kod određivanja cijena garažnih mjesta zarada i nije ključni faktor, već je to pokrivanje troškova svih navedenih faza izgradnje do postavljanja objekta. Također, za višu cijenu kvadrata dodatan argument može biti i prestiž što se u odnosu na neke druge projekte uz stan može ponuditi i garažno parkirno mjesto više”, dodaje.
Najviše cijene parkirna mjesta i garaže postižu u centru grada, a najskuplja su u renomiranim rezidencijalnim četvrtima Tuškanac, Šalata i Medveščak. Cjenovno ih prate i okolica Kvaternikovog trga te Trešnjevka gdje su veliki izazov gustoća naseljenosti i nedostatak parkirnih mjesta, tvrdi Lisjak.
Obitelji često imaju više od jednog automobila po kućanstvu, a većina zgrada ima jedno mjesto po stambenoj jedinici. Starije zgrade uopće nemaju riješen parking. Čest je slučaj da su za garaže i parkinge zainteresirani stanari susjednih zgrada i spremni platiti traženu cijenu.
Krunoslav Lisjak, Opereta Invest
Cijene divljaju, parkinga nema, i što sada?
U ime održivosti i zdravlja, fizičkog i mentalnog, najbolje bi bilo da se svi koji to mogu ponovno oslone na svoje noge. Postoje i inicijative da se izbjegne to da se u automobilu vozi jedna osoba, tu su i dijeljene vožnje kao što je Blabla car, rješenja za car sharing, javni sustav bicikala i romobila. Međutim, sve to još uvijek ima relativno slab odaziv. Građani preferiraju sjesti u svog limenog ljubimca pa makar to podrazumijevalo i nerviranje oko pronalaska parkinga.
Iz Zagrebparkinga kažu kako se u sklopu izrade tehničke dokumentacije rekonstrukcije i izgradnje prometnica u gradu planira “i supstitucija postojećih i izgradnja novih parkirnih mjesta”. Ipak se malo ograđuju: “ako će to planski dokumenti i prostorne mogućnosti dozvoliti”. No, najavljuju kako će ove godine krenuti u rješavanje jedne od vječnih, opasnih i neuralgičnih točaka u centru grada.
“Programom izgradnje komunalne infrastrukture u Gradu Zagrebu u 2024. godini planira se pokretanje izrade tehničke dokumentacije za izgradnju garaže Klaićeva planiranog kapaciteta oko 800 parkirno garažnih mjesta.”
Iz Operete podsjećaju kako je dosad bilo već mnogo priča i planova oko gradnje javnih garaža, čak i potencijalnih javno privatnih partnerstva sa jedinicama lokalne samouprave. To je model koji bi svakako trebalo ponovno razmotriti, jer potrebe postoje, ističe Lisjak. Naveo je i nekoliko razloga zašto je nužno da javna tijela i privatni investitori surađuju. Među ostalim to su odabir adekvatnih lokacija i osiguranje povrata na investiciju u razumnom roku na što, kako tvrdi, dominantno utječu ulazne cijene zemljišta kao i ograničenja izgradnje u centru grada.
Nedostatne mogućnosti parkinga u centru grada mogle bi utjecati na daljnje povlačenje tvrtki iz tog elitnog dijela grada. Povlačenje je započelo s potresom kada su zbog crvenih naljepnica iseljeni brojni uredi, a dio njih više se nije ni vratio. Problematično je i širenje pješačkih zona koje infrastrukturno ne prate i prometna rješenja.
“Nevjerojatno je da se zbog širenja pješačkih zona u nekim gradovima nisu paralelno ponudila i adekvatna parkirna i druga prometna rješenja za građane, ali i za poslovne subjekte koji svojim djelovanjem podržavaju život u centru grada. Posljedice takvih poteza vrlo su primjetne jer nam se mnogi poslovni subjekti obraćaju da im pomognemo u potrazi za adekvatnim poslovnim prostorom van užeg centra uz uvjet da ima parkirnih mjesta, kako za klijente kojima žele i trebaju biti dostupniji, tako i za njihove zaposlenike”, kaže voditelj Operetinog odjela za investicije.
| Ulaganje u garaže može biti atraktivnije od stanova, piše Forbes Slovenija. Troškovi takvih ulaganja su manji, a time i rizik. “Ako posjedujete nekoliko parkirnih mjesta, a imate problema s likvidnošću i trebate 10.000 eura, lakše je prodati jedno parkirno mjesto nego samo dio stana”, navodi konzultant za nekretnine Miro Ivanović. Prema podacima Arvia, koja se bavi analizom tržišta nekretnina, u centru Ljubljane garažna mjesta su se 2013./2014. prodavala za 9.000 do 10.000 eura. Cijene na istim tim lokacijama 2020./2021. skočile su na 18.000 do 25.000 eura, lani i do 35.000 eura. Profitabilnost takvog ulaganja mogla bi biti čak 250 posto za manje od deset godina. |
Ni u širem centru grada situacija s parkingom, kao što smo već rekli, nije na zavidnoj razini. Jedno od rješenja, kažu arhitekti i urbanisti iz HUP-a, mogla bi biti izgradnja Park and Ride parkirališta po obodu grada kako bi se tamo ostavljali automobili i koristio kvalitetno organiziran javni prijevoz, što je odavno praksa u svim većim gradovima u Europi i SAD. Međutim, preduvjet za to, stabilan javni prijevoz na koji se može računati, nažalost, još nije na zadovoljavajućoj razini.
Bolji javni gradski prijevoz
Poboljšavanjem javnog gradskog prijevoza riješio bi se i problem parkiranja u centru, smatraju stručnjaci iz HUP-a. Problem parkinga u Zagrebu razlučuju na dva dijela: parkiranje u povijesnoj jezgri i formiranim naseljima te parkiranje u novim naseljima i uz novogradnje.
“Parkiranje u povijesnoj jezgri je potrebno riješiti iz temelja, strategijski, poboljšanjem javnog gradskog prijevoza, koji bi omogućio dobro funkcioniranje centra grada i gradnjom javnih garaža. Projektanti u novim naseljima i kod novogradnji primjećuju da se ostvaruje velika gustoća stanovanja te bi se ubuduće gradnja trebala planirati na česticama dovoljne veličine te zadovoljiti i parkirališne i potrebe za zelenilom.“
Naravno da svi želimo da naši gradovi izgledaju čišće i zelenije, no za to moraju postojati infrastrukturni preduvjeti, nadovezuje se Lisjak. Navodi i primjer Splita koji je uz pomoć EU fondova uveo sustav javnih bicikala s više od 70 postaja.
“Taj iskorak pretvorio je Split u najbiciklističkiji grad u Hrvatskoj s najvećim brojem stanica za dijeljenje bicikala. Radi se o gradu koji uopće nije imao tu tradiciju. Isto to širi se i na sve gradove satelite kao što su Dugopolje, Solin, Trogir, Kaštela… Uz paralelnu izgradnju nove javne garaže za više od 400 vozila, ovo je svakako ogledni primjer i drugim gradovima da je moguće kombinirati mobilno i održivo”, ustvrdio je Lisjak.
