Bivši rukometni reprezentativac Goran Šprem za Forbes govori kako je iskustvo s terena prenio u biznis
Bivši hrvatski rukometni reprezentativac Goran Šprem dokaz je kako u poslovnom svijetu ima radnih mjesta koja kao da su krojena za nekadašnje profesionalne sportaše, a ne podrazumijevaju trenersku zviždaljku
Iako je završio višu trenersku školu, Šprem se nakon skidanja rukometnog dresa nije našao u toj ulozi. Počeo je raditi u pulskoj tvrtki za destinacijski menadžment Unline gdje je proveo posljednjih deset godina. Kao izvršni direktor agencije specijalizirane za sportski turizam, osvajač zlatnih i srebrnih medalja ostao je blisko vezan uz sportski život, ali sada kao dio mehanizma koji omogućuje da se on nesmetano odvija.
“Kad si u sportu, cijeli život se vrti oko toga, živiš u jednom balonu i očekuješ da ćeš tu i ostati. No, s dvadeset godina i ne razmišljaš previše o tome. Pred kraj rukometne karijere supruga me pitala što bih volio biti, a ja sam govorio kako bih volio nositi kravatu i putovati svijetom. Par godina kasnije, nosim odijelo i putujem, a opet sam ostao u sportu i uz rukomet”, smije se poslovni čovjek koji je u svojoj sportskoj karijeri čak 150 puta zaigrao za rukometnu reprezentaciju.
Šprem je bio pripadnik zlatne generacije rukometaša koju su s vremenom prozvali Kauboji. Neka su se imena izmjenjivala tijekom godina, ali s našim sugovornikom, 17-icom, koja je igrala na lijevom krilu, znoj, smijeh i suze dijelili su rukometni velikani kao što su Ivano Balić, Davor Dominiković, Mirza Džomba, Slavko Goluža, Blaženko Lacković, Valter Matošević, Renato Sulić, Vedran Zrnić, Domagoj Duvnjak, Petar Metličić, Igor Vori, Tonči Valčić, Ivan Čupić, Zlatko Horvat, Denis Špoljarić, Venio Losert, Mirko Alilović i Vlado Šola.
Prvo zlato koje je s reprezentacijom osvojio bilo je ono na Mediteranskim igrama 2001. godine u Tunisu, a potom su se zaredale još dvije medalje najvećeg sjaja na Svjetskom prvenstvu u Portugalu 2003. godine i na Olimpijskim igrama u Ateni 2004. Već sljedeće godine sa Svjetskog prvenstva u Tunisu Kauboji su se vratili sa srebrom, koje su potvrdili i 2009. godine na SP-u u Hrvatskoj. Finalna utakmica protiv Francuske na tom je prvenstvu bila i Špremov posljednji nastup za reprezentaciju. U karijeri je igrao i za njemačke klubove SG Flensburg-Handewitt, TuS Nettelstedt, MT Melsungen, SG Nordhorn i Gummersbach.
Poslovni teren
Nekako u vrijeme kada je okončao suradnju s Gummersbachom, na putovanju je sreo kolegu koji ga je pitao bi li došao raditi za Uniline. “Bio je to splet okolnosti, koji je uz malo sreće, veliki faktor u torti uspjeha. Iskoristio sam taj splet okolnosti na najbolji mogući način”, zadovoljan je Šprem.
Njegov tim, koji trenutno, poklopilo se, broji sedam ljudi, kao i rukometna ekipa, radi na mnogo projekata istovremeno. “Mi smo službena agencija Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog rukometnog saveza, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog karate saveza, plivačkog saveza, teniskog saveza, NK Osijek, NK Rijeke i organiziramo sva njihova putovanja”, tumači direktor. U tom nabrajanju nepogrešivo se prepoznaje glas sportskog komentatora, što i ne čudi jer Šprem već godinama na RTL televiziji komentira rukometna događanja.
Organizacija putovanja podrazumijeva avio karte, smještaj, transfere do zračnih luka, treninga. Mi smo one stop shop, kaže Šprem pojašnjavajući kako mogu organizirati sve od puta, smještaja, događanja, sportske dvorane do spremačice i cateringa u toj dvorani. Prisjeća se kako su 2014. počinjali s organizacijom evenata. Karate kamp za mlađe dobne skupine koji su u Umagu organizirali za Svjetsku karate federaciju bio je pilot projekt gdje su preispitivali poslovne modele i isplativost projekta. Taj je projekt obuhvaćao 400 ljudi i u sportskom segmentu Unilineovog poslovanja smatrali su kako je to velik posao, a onda su već četiri godine kasnije za taj isti događaj imali pet tisuća akreditacija. Ove godine u lipnju na tom se kampu također očekuje oko pet tisuća sudionika.
“Sportski turizam iziskuje dugoročna ulaganja i rezultati dolaze godinama kasnije”, napominje izvršni direktor agencije specijalizirane za sportski turizam koji je zaslužan za 20 posto prošlogodišnjeg prometa Unilinea. Na nedavno održanom neformalnom druženju te tvrtke na čelu s Borisom Žgombom s medijima istaknuto je kako će uskoro biti objavljena i akvizicija velikih partnera u tom segmentu poslovanja te kako su u pripremama velika sportska događanja.
Velika događanja u planu
Ranije ovog mjeseca Šprem je s Hrvatskim olimpijskim odborom posjetio Pariz, dogovaralo se gdje će biti Hrvatska kuća tijekom predstojećih Olimpijskih igara.
Također, pred vratima je i Svjetsko rukometno prvenstvo koje će se 2025. održati i Danskoj, Norveškoj i Hrvatskoj.
“Trenutno radimo raspored natjecanja, raspored ekipa po gradovima, hotelima, organizaciju za ekipe press službi. Prije samog prvenstva doći će i tridesetak sudaca i službenih osoba na nekoliko dana briefinga. Organiziramo prijevoz za sve njih do Danske i Norveške. Treba napraviti i zakupe hotela, u pitanju je mnogo soba. Zaduženi smo i za navijače, službene osobe, dodatno osoblje, hranu, organizaciju vozila, komunikaciju. Svakodnevno smo na vezi s upravnim odborom Hrvatskog rukometnog saveza, glavnina priprema odvija se do srpnja i kolovoza, a onda ide fine tuning. Mjesec-dva prije početka prvenstva sve treba biti spremno, a uvijek bude i nekih promjena u zadnji tren”, priča entuzijastično Šprem.
Organizacija velikih događanja i njihov uspjeh su mu uz putovanja najdraži dio posla. “Ja sam sportaš i zanimaju me rezultati. To mi je drive, ne volim ne ispuniti ciljeve”, dodaje nekadašnji profesionalni sportaš koji sada tu i tamo zaigra nogomet s prijateljima, a najveći mu je užitak ribariti na Mljetu. Rođen u Dubrovniku, Šprem njeguje svoje dalmatinske korijene, a omiljena oaza za opuštanje mu je Prožurska Luka na Mljetu odakle mu potječe majčina obitelj. Otac mu je, doznajemo, podrijetlom iz Bednje, a Šprem je odrastao u Zagrebu gdje je pohađao i osnovnu školu, ali i napravio prve sportske korake u RK Zagreb.
Poslovni poučci profesionalnog sporta
U ugodnom razgovoru koji vodimo u jednom trešnjevačkom restoranu, dotičemo se i najvećih poslovnih izazova. Među njih se, navodi naš sugovornik, ubraja naplata potraživanja, ali i nedovoljna ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu koja priječe snažniji razvoj Hrvatske kao sportske destinacije. Organizacija sportskih događanja obično iziskuje da se u sportskim objektima obustave treninzi klubova dok se odvija to događanje, što izaziva mnogo nezadovoljstva i stavlja pritisak na lokalne vlasti da to riješe. S druge strane, neki su gradovi sustavno ulagali u sportske objekte i oni se profiliraju kao centri sportskog turizma. Jedan od njih je Poreč gdje će se uz Zagreb i Varaždin održati Svjetsko rukometno prvenstvo.
“Za sportski turizam infrastruktura i smještajni kapaciteti idu ruku pod ruku. Trenutno se po tome najviše ističe Istra. Promoviramo Hrvatsku kao sportsku destinaciju jer po sportskim uspjesima smo i poznati po svijetu. Imamo rezultate, imamo sportske gene, nacija smo koja voli sport, ali ulaganja u sport sve su manja, kao i broj djece koji se bavi sportom”, primjećuje Šprem.
To što je sve manje djece u sportu nije loše samo zbog budućnosti hrvatskog sporta nego i stoga što se djeca u djetinjstvu kroz sport razvijaju, socijaliziraju, uče dijeliti, pobjeđivati i gubiti, stječu radne navike, uče trpjeti i slušati. To je niz osobina koje su i kasnije u životu vrlo korisne. Cilj bavljenja poslom nije samo postati profesionalni sportaš, naglašava bivši reprezentativac. Njegovi sinovi koji sada imaju 14 i 17 godina naslijedili su strast prema rukometu koji je, moglo bi se reći i obiteljski sport s obzirom na to da se i njegov mlađi brat Lovro Šprem također time profesionalno bavi.
| Zakladu UniSpot Srce lani je osnovao Hrvatski akademski sportski savez s ciljem poticanja razvoja studenata sportaša u Republici Hrvatskoj. “Stipendirali smo dosad dva sportaša, a želja nam je da ta brojka bude mnogo veća i da se uključe svi koji prepoznaju da su sport i obrazovanje važan spoj koji donosi zdrav način razmišljanja u budućnosti”, rekao je Goran Šprem, upravitelj Zaklade. |
“Kroz sport dobiješ nešto što ne možeš dobiti nigdje drugdje u životu”, ustvrdio je Šprem koji znanja stečena na rukometnom terenu primjenjuje i u poslu.
“Vodim ekipu na način na koji sam kroz sport vidio da je najefikasnije. U uredu ne dozvoljavam samo rušenje atmosfere. To je, meni kroz život pokazalo, nešto bez čega nema uspjeha. Tu je i timski rad. Nisam čovjek koji će svoju ekipu ostaviti na cjedilu, ako treba kopati, ja sam prvi koji kopa, ako treba ostati u uredu, ne dogodi se da sam ja taj koji ode. Pokušavam izvući maksimum iz ekipe, da daju sto posto i ne troše se na ono na što ne treba. U sportu moraš trenirati cijelo vrijeme, ali i biti pravi u pravom trenutku. Tako i u poslu treba raditi i prepoznati kad je trenutak da se da još više. Iza svakog trenera i lidera govore rezultati. Ja sam svojim ljudima i rezultatima zadovoljan. Sve što radim, radim na sto posto, ne znam dići ručnu”, zaključuje Šprem.
